Bivša viša civilno-vojna savjetnica u Birou za stanovništvo, izbjeglice i migracije State Departmenta Stacy Gilbert je nakon više od 20 godina rada u humanitarnim krizama dala ostavku u maju 2024. u znak protesta zbog izvještaja State Departmenta u kojem se navodi da Izrael ne blokira humanitarnu pomoć u Gazi. Ona tvrdi da je izvještaj uređen kako bi vlada izbjegla zakon koji nalaže zaustavljanje pomoći zemlji koja blokira američku humanitarnu pomoć. Međutim, ona tvrdi da čak i sada pred kraj mandata, administracija Joea Bidena ima priliku da učini ispravnu stvar.
Dana 13. oktobra, američki državni sekretar Antony Blinken i sekretar odbrane Lloyd Austin poslali su pismo najvišim izraelskim zvaničnicima, tražeći da zemlja preduzme konkretne korake kako bi ublažila krizu u roku od 30 dana ili rizikuje gubitak američke vojne pomoći.
Rok je istekao. Kako piše Gilbert za Foreign policy, mnogo toga se promijenilo od kada je pismo poslano: Donald Trump je izabran za predsjednika Sjedinjenih Država; izraelski ministar odbrane Yoav Gallant, jedan od primatelja pisma, je smijenjen; a izraelski parlament je usvojio dva zakona kako bi zaustavio ključni rad Agencije Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA) u Gazi i na Zapadnoj obali.
“Ono što se nije promijenilo je da izraelska vlada nastavlja proizvoljno ometati dopremu pomoći koja spašava živote Palestinaca u očajničkoj potrebi i koristi američko oružje za izazivanje neselektivnih smrti i razaranja širom Gaze”, piše ona.
Međutim, navodi da u posljednjim sedmicama svog mandata predsjednik SAD-a Joe Biden ima “jedinstvenu priliku da to ispravi”.
“Umjesto da nastavi braniti izraelsko vođenje rata, njegova administracija bi trebala jednostavno priznati činjenice: Izrael nastavlja blokirati humanitarnu pomoć i stoga, prema američkom zakonu, ne može primiti američko oružje”, piše ona.
Uslovi u Gazi “gori nego kada su Blinken i Austin poslali pismo”
Gilbert navodi da, iako su vlasti Izraela to više puta poricale, ometale su svaki aspekt kompleksne humanitarne misije u Gazi od početka rata prije više od godinu dana. Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova dokumentovao je jasne znakove toga: kamione koji čekaju na granici; ograničene prelazne tačke i luke; ograničeno radno vrijeme; odlaganje odobrenja za vozače kamiona, medicinsko osoblje i humanitarne radnike; te zbunjujući niz birokratskih prepreka, kao što je stalno mijenjanje liste predmeta koje Izrael smatra potencijalnim oružjem, od baterijskih lampi do hirurških makaza.
U međuvremenu, skoro cijelo stanovništvo Gaze je prisilno raseljeno. Svaki mjerljiv indikator zdravlja, ishrane, vode, sanitacije, skloništa, zaštite i pristupa pomoći pao je ispod onoga što se obično viđa u sukobima. A humanitarne organizacije su podložne izraelskom nepredvidivom sistemu po kojem moraju obavijestiti izraelsku vojsku o svojim lokacijama kako ne bi bile ciljane u vojnim operacijama. Rezultat toga je da je više od 300 humanitarnih radnika ubijeno – što je najveći broj ikad zabilježen u jednoj krizi.
U utorak je osam humanitarnih organizacija s operacijama u Gazi objavilo ocjenu usklađenosti Izraela s promjenama zatraženim u pismu od 13. oktobra. Zaključile su da Izrael ne samo da nije ispunio skoro sve zahtjeve iz pisma, već je poduzeo dodatne korake koji su dramatično pogoršali humanitarnu situaciju, posebno u sjevernoj Gazi.
“Uzmimo za primjer često spominjani kriterij broja kamiona kojima je dozvoljeno da uđu u Gazu. Pismo od 13. oktobra zahtijevalo je da Izrael dozvoli minimalno 350 kamiona dnevno, ali izvještaj je pokazao da je u proteklih 30 dana u prosjeku ulazilo samo 42 kamiona dnevno. Neki dani su imali čak i samo šest kamiona. Čak je i glasnogovornik State Departmenta Vedant Patel izjavio da je od 1. do 9. novembra Izrael dopustio samo 404 kamiona ukupno da uđu u Gazu tokom cijelog devetodnevnog perioda”, piše Gilbert.
Ona ističe da su, kao rezultat toga, uslovi u Gazi danas “još gori nego kada su Blinken i Austin poslali svoje pismo”.
U proteklih 30 dana, oko 1.400 ljudi je tamo ubijeno, uključujući napad iz zraka 29. oktobra na petospratnu stambenu zgradu u Beit Lahiji koji je ubio najmanje 90 ljudi – od kojih je 20 bilo djece. Ovo povećava broj poginulih u Gazi na više od 43.600, prema Ministarstvu zdravstva Gaze, iako lokalne vlasti vjeruju da je stvarni broj vjerovatno mnogo veći.
Prošle sedmice, izraelska vojska je objavila da raseljeni civili u sjevernoj Gazi – koja je uništena i ispražnjena pod uvjetima koje su najviši zvaničnici UN-a nedavno opisali kao “apokaliptične” – neće imati dozvolu da se vrate u svoje domove, što je flagrantno nepoštivanje međunarodnog humanitarnog prava.
Pored toga, 8. novembra međunarodna grupa stručnjaka za sigurnost hrane izdala je upozorenje da cijela Gaza suočava akutnu nesigurnost u pogledu hrane i da postoji “velika vjerovatnoća da je glad neizbježna” za procijenjenih 75.000 do 90.000 ljudi zaglavljenih u sjevernoj Gazi.
“Da budemo jasni, Izrael nije odgovoran za sve izazove u dostavi pomoći. I Hamas i Izraelske odbrambene snage ubile su civile u Gazi i uništile osnovnu infrastrukturu u regiji. Osim toga, više od 1,8 miliona ljudi u Gazi suočava se s “izuzetno kritičnim” nivoima gladi, a izgladnjivanje je natjeralo očajne Palestince na pljačku konvoja s pomoći. Ali dok je spasonosna pomoć potrebna u svakom kutku Gaze, Izrael kontrolira protok pomoći, otvarajući i zatvarajući ga naizgled nasumično”, piše ona.
“Jednostavan test da li se humanitarna pomoć proizvoljno ometa je postaviti pitanje kako bi Izrael postupio da su njegovi građani u potrebi: Da li bi bilo ograničenja na količinu hrane ili broj kamiona, vozača, doktora i humanitarnih radnika dozvoljenih u zemlju? Da li bi cijeli kontejneri pomoći bili zaplijenjeni zbog škara? Da li bi škole koje pružaju sklonište izraelskim porodicama bile bombardovane da bi se ubili osumnjičeni neprijatelji?”, dodaje.
“SAD prioritiziraju bezuvjetnu podršku Izraelu nad američkim zakonom”
Gilbert ističe da, od početka ovog sukoba, američki State Department ima sve potrebne informacije da tačno utvrdi ometa li Izrael humanitarnu pomoć, “ali je odlučio da prioritizira bezuvjetnu podršku Izraelu nad američkim zakonom”.
U maju su State Department i Ministarstvo odbrane dostavili Kongresu izvještaj u kojem su zaključili da Izrael ne blokira humanitarnu pomoć. Međutim, humanitarne organizacije i stručnjaci iz Odjela za izbjeglice State Departmenta i Američke agencije za međunarodni razvoj već mjesecima su izvještavali drugačije.
“Znam to jer sam kao viša savjetnica za civilno-vojne odnose u Odjelu za izbjeglice bila jedan od stručnjaka koji su radili na tom izvještaju dok moje kolege i ja nismo uklonjeni iz njega kako bi se mogao urediti na višem nivou. Konačna odluka izvještaja donijeta je da bi se zaobišao dio 620I Zakona o vanjskoj pomoći, zakon koji nalaže zaustavljanje pomoći zemlji koja blokira američku humanitarnu pomoć. Rekla sam rukovodstvu State Departmenta da će nas ovaj očito lažni izvještaj progoniti, i dala sam ostavku”, piše Gilbert.
Ona navodi da, u posljednjim sedmicama prije inauguracije novog predsjednika, Bidenova administracija ima posljednju priliku da učini pravu stvar.
“Zadatak je jednostavan: Pogledati činjenice i pošteno utvrditi jesu li postupci izraelske vlade pomogli ili naškodili stanovnicima Gaze”, navodi ona.
“Zaustavljanje isporuke američkog oružja Izraelu sada može se cinično smatrati beznačajnim korakom koji bi sljedeća administracija mogla poništiti, ali to bi bio hrabar povratak američkom zakonu i humanitarnim načelima, makar i nakratko. Nikada nije kasno poštovati zakon”, ističe na kraju.