Bolivija je na putu političkog zaokreta. Prema preliminarnim rezultatima nedjeljnih izbora, zemlja će u drugom krugu odlučivati između dva kandidata koji ne dolaze iz vladajuće Socijalističke partije, što je prvi put nakon gotovo dvije decenije.
Najviše glasova osvojio je senator Rodrigo Paz Pereira iz Kršćansko-demokratske stranke, dok je na drugom mjestu završio bivši predsjednik Jorge Quiroga. Pošto nijedan od kandidata nije osigurao apsolutnu većinu, odlučujuće glasanje zakazano je za oktobar.
Paz Pereira je ostvario neočekivani rezultat, budući da su ankete predviđale prednost biznismenu Samuelu Doriji Medini. Svoju kampanju temeljio je na obećanjima o pravednijoj raspodjeli sredstava između centralne vlade i regija, borbi protiv korupcije i ekonomskom sloganu “kapitalizam za sve, a ne samo za nekolicinu”.
Među njegovim planovima su program dostupnih kredita, poreske olakšice za formalnu ekonomiju i smanjenje uvoznih barijera. Quiroga, koji je već obavljao predsjedničku funkciju 2001–2002, u politiku ulazi s iskustvom privremenog vođe zemlje nakon perioda vojne diktature Huga Banzera.
Očekuje se da će promjena vlasti donijeti značajan zaokret u vanjskoj politici. Novi predsjednik, bilo Paz Pereira ili Quiroga, vjerovatno će otvoriti vrata većim stranim ulaganjima u bolivijske rezerve litijuma – ključne za proizvodnju baterija u električnim automobilima, laptopima i solarnim panelima – te ojačati veze sa SAD-om, nakon godina približavanja Kini, Rusiji i Iranu.
Dolazak desnog centra na vlast dešava se u osjetljivom trenutku. Zemlja se suočava s ozbiljnom ekonomskom krizom – nedostatkom goriva, deviznih rezervi i osnovnih namirnica, dok inflacija i dug rastu.
Vladajuća stranka MAS (Movimiento al Socialismo), koju vodi Luis Arce, ušla je u izbore oslabljena. Predsjednik Arce se nije kandidovao, a njihov kandidat Eduardo del Castillo naišao je na otvoreno nezadovoljstvo birača. Bolivijski mediji prenose da su ga prilikom glasanja izviždali, a pojedini su mu dobacivali da “čeka u redu kao što čekaju za gorivo”.
Ljevica je dodatno oslabila zbog dubokih unutrašnjih podjela i činjenice da je po prvi put u 20 godina s izbornog procesa izostao bivši predsjednik Evo Morales. On je zemljom vladao od 2006. do 2019, a nakon što mu je zabranjena ponovna kandidatura, bezuspješno je pokušao osporiti odluku Ustavnog suda i zakonske prepreke za četvrti mandat.