Glavni diplomata Evropske unije Žozep Borelj ( Joseph Borrell) izrazio je nadu da će evropske države omogućiti Ukrajini upotrebu dalekometnog oružja za napade na Rusiju, nakon što su SAD ukinule ograničenja na američke rakete.
Borrell, koji sljedećeg mjeseca napušta funkciju visokog predstavnika EU za vanjsku politiku, rekao je da već dugo vjeruje da bi Ukrajina trebalo da može da koristi zapadno oružje za gađanje vojnih ciljeva unutar Rusije.
“Više puta sam govorio da Ukrajina treba da bude u mogućnosti da koristi oružje koje joj je isporučeno ne samo za zaustavljanje strijele, već i za gađanje strijelca” – istakao je on.
Izrazio je nadu da će se zemlje članice EU složiti s tim, sugerišući da bi, u slučaju nepostizanja zajedničke odluke, “svako učinio ono što smatra potrebnim za podršku Ukrajini”, prenosi Guardian.
Francuska, kao najvažnija vojna sila u EU, još nije odmah podržala američku odluku. Ipak, ministar vanjskih poslova Francuske, Žan-Noel Baro, podsjetio је na riječi Emanuela Makrona iz maja, rekavši da će francuska vlada razmotriti ovu opciju ako bi omogućila gađanje ciljeva odakle Rusija “trenutno napada ukrajinsku teritoriju”.
Nizozemski ministar vanjskih poslova, Kaspar Veldkamp, opisao je američku odluku kao veoma važnu.
“Ono što vidim jeste da predsjednik Putin uglavnom sluša samo činjenice na terenu. I zato smatram da je veoma važno da SAD više ne postavljaju ograničenja za isporučeno oružje Ukrajini” – uvjeren je on.
On je kazao da je odluka Bidenove administracije “adekvatan odgovor” na raspoređivanje sjevernokorejskih trupa od strane Rusije.
Njemačka ministrica vanjskih poslova, Analena Berbok, izjavila je da ovo nije promjena u zapadnoj politici, već njeno intenziviranje.
“Odluka američke strane, i želim naglasiti da ovo nije promjena stava već intenziviranje onoga što su drugi partneri već isporučili, od velike je važnosti u ovom trenutku” – poručila je.
Ministri prisustvuju mjesečnom sastanku Vijeća za vanjske poslove EU u Briselu, posljednjem kojim predsjedava Borrell, koji završava svoj petogodišnji mandat.
Osvrćući se na svoj rad, Borelj je kritikovao članice EU zbog nejedinstva i sporog donošenja odluka.
“Moj posljednji poziv kolegama bit će: budite jedinstveniji. Donosite odluke brže. Svaki put kada smo donosili odluke za podršku Ukrajini, trebalo nam je previše vremena” – kazao je on.
Francuska, koja je već isporučila dalekometne rakete Ukrajini, signalizirala je da i dalje razmatra mogućnost omogućavanja Kijevu da gađa vojne ciljeve unutar Rusije.
“Otvoreno smo rekli da je ovo opcija koju ćemo razmotriti ako bi omogućila gađanje ciljeva odakle Rusija trenutno napada ukrajinsku teritoriju. Dakle, ništa novo s druge strane” – rekao je Žan-Noel Baro novinarima uoči sastanka ministara EU u Briselu, prenosi Reuters.
Vesli Klark, bivši vrhovni komandant NATO-a u Evropi, u izjavi za CNN je rekao da je ono što je Bajden odlučio za Ukrajinu “premalo” i da taj potez dolazi “prekasno”, prenosi Deutsche Welle.
Moguće je ipak da ta odluka pomogne Ukrajini da se nađe u boljoj pregovaračkoj poziciji, smatra Klark.
Naime, ako Ukrajina uz američku pomoć uspije da zadrži kontrolu nad Kurskom, tokom eventualnih pregovora imala bi protivtežu za područja na istoku Ukrajine koja je zauzela Rusija, dodao je on.
Jedno od brojnih otvorenih pitanja jeste da li Trump podržava ovu promjenu kursa u korist Kijeva.
Trumpov nekadašnji savjetnik za bezbjednost Džon Bolton očekuje upravo suprotno:
“Ostala su samo dva mjeseca dok Trump ne preuzme funkciju. Nema mnogo sumnje oko toga šta će se dogoditi: najvjerovatnije će biti smanjena pomoć Ukrajini” – kazao je on.