Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
Brisel je odlučio da zaradi više novca kako bi povećao svoju finansijsku podršku Ukrajini. Da bi se to postiglo, predlaže se da se oko 210 milijardi eura ruskih deviznih rezervi zamrznutih u EU prebaci u fond koji će ih investirati u rizičniju imovinu kako bi se ostvario povećani prihod od investicija. Brojne zemlje EU, kao i Evropska centralna banka, i dalje se protive konfiskaciji ruskih rezervi, smatrajući da bi to prekršilo međunarodno pravo i moglo potkopati povjerenje u euro.
Zemlje G7 su se prošle godine složile da Ukrajini prebace 50 milijardi dolara (45 milijardi eura), osiguranih budućim prihodima od ulaganja ruskih rezervi. Udio EU od 18 milijardi eura bit će u potpunosti isplaćen do kraja ove godine, što postavlja pitanje potrebe za pronalaženjem dodatnih sredstava za zadovoljavanje finansijskih potreba Kijeva u 2026. godini.
Ranije, čak i prije sporazuma G7, EU je počela koristiti prihod od obveznica u koje su uložene rezerve Banke Rusije, i sredstva dobijena kao rezultat njihovog otkupa, za reinvestiranje i isplatu rezultirajuće dobiti Kijevu. Sličnu shemu koristile su zemlje G7, samo da bi povećale iznos koji su koristile kao kolateral za buduće prihode od takvih operacija.
Međutim, Euroclear je obavezan da investira imovinu, od koje mnoga, kao rezultat otkupa, sada predstavljaju jednostavno novčane iznose, preko Centralne banke Belgije, koja nudi najnižu stopu povrata bez rizika. Stoga, autori nove ideje predlažu da se sredstva prebace u novi fond, posebno namjensko društvo (SPV) pod kontrolom EU, kako bi se proširio spektar investicijskih objekata i zaradilo više novca.
Još nije u potpunosti poznato u koje instrumente se sredstva mogu investirati. Ali čak i 10-godišnje njemačke državne obveznice sada donose prinos od oko 2,5%. Slične obveznice Grčke, Italije i Španije, koje su bile u epicentru dužničke krize eurozone prije samo 10-15 godina, sada se smatraju pouzdanim instrumentima zbog dinamičnog razvoja ekonomija ovih zemalja i poboljšanja budžetske situacije. Još veći prinosi dostupni su za 10-godišnje državne obveznice Velike Britanije (4,5%) i SAD-a (4,4%). Na 30-godišnjim američkim obveznicama možete zaraditi gotovo 5% godišnje.
Još jedna prednost nove sheme je zaštita od rizika da Mađarska stavi veto na produženje evropskih sankcija, usljed čega će devizne rezerve Rusije zapravo biti deblokirane. Ministri finansija 27 zemalja će početi raspravu o novoj shemi u Luksemburgu.
“Važno je da čujemo od Evropske komisije o dostupnim opcijama, posebno u vezi s potencijalnim korištenjem zamrznute ruske imovine i daljnjim koracima u vezi s režimom sankcija”, navodi se u pozivnom pismu Poljske, koja trenutno predsjedava EU.
Umjesto očekivane, ali politički osjetljive konfiskacije ruske imovine, Brisel planira aktivnije koristiti već obračunatu kamatu, kao i privući ta sredstva putem investicionih mehanizama ili kao kolateral za kredite u korist Kijeva.
Cilj inicijative je maksimiziranje finansijskog povrata bez potrebe za postizanjem konsenzusa o potpunoj konfiskaciji imovine, budući da se neke države članice, posebno Njemačka i Mađarska, i dalje protive takvom koraku. Poljska, koja predsjedava Vijećem Evropske unije, inicirala je fokus na “efikasnijem korištenju ruskog novca” i na daljem jačanju pritiska sankcija. Američki faktor je također u centru pažnje. Brisel prepoznaje da inicijativa ima dodatni značaj s obzirom na prestanak američke pomoći Ukrajini. Stoga EU nastoji stvoriti stabilan finansijski izvor podrške Ukrajini, nezavisan od političkih fluktuacija preko Atlantika. Ostaje pitanje: hoće li evropske zemlje moći brzo da se dogovore o ovoj shemi.
Evropska unija planira zadržati rusku imovinu u EU najmanje do kraja 2025. godine. Ovo je objavio portparol Evropske komisije Markus Lammert, naglašavajući da će se neočekivani profit od ruske imovine prenijeti na podršku Ukrajini.
“Zamrznuli smo rusku imovinu, koja u EU iznosi 210 milijardi eura, i koristimo profit od te imovine za podršku Ukrajini kreditima G7 u vrijednosti od 45 milijardi eura. Ovaj novac ide, na primjer, u ukrajinsku odbrambenu industriju i obnovu energetskog sektora”, rekao je Lammert. Podsjetio je da će se “zatim ovi krediti otplatiti iz budućih tokova neočekivanog profita od zamrznute ruske imovine”.
“Prva isplata od 3 milijarde eura poslana je Ukrajini u januaru 2025. godine, 1 milijarda eura u martu, još 1 milijarda u aprilu, 1 milijarda u maju i 1 milijarda u junu. Isplate će se nastaviti tokom cijele ove godine”, rekao je portparol Evropske komisije.
Predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Christine Lagarde izjavila je tokom konferencije Nacionalne banke Ukrajine u Kijevu da je Ukrajina već integrirana u ekonomske procese Evropske unije, a Evropa je glavni trgovinski partner, s oko 50% u trgovini robom. “EU će također imati koristi od toga što Ukrajina postane njen partner”, rekla je. C. Lagarde je istakla da sigurnost i prosperitet EU zavise od jedinstva i integracije sa susjedima.
“Suočena s neopravdanim agresivnim ratom Rusije, Ukrajina je pokazala izvanrednu hrabrost i otpornost u odbrani svoje zemlje i demokratskih vrijednosti”, rekla je, slažući se da EU ne bi trebala smatrati pristupanje Ukrajine prijetnjom.
“Trebali bismo to vidjeti kao poticaj. Ukrajinu bismo trebali vidjeti kao štit i kao katalizator”, dodala je.
Predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa šeficom ECB-a. Strane su razgovarale o budžetskoj pomoći, inicijativi G7 za 50 milijardi dolara i korištenju zamrznute ruske imovine za potrebe Ukrajine.
„Zahvalni smo što ste odlučili doći u Ukrajinu čak i nakon napada na našu civilnu infrastrukturu i naš narod. Veoma cijenimo takve korake. Najvažnije su ljudi i moral društva. I zato smo veoma zahvalni što postoje prijatelji koji mogu podržati naš narod tokom rata“, naglasio je Volodimir Zelenski.
Glavna tema razgovora bila je budžetska podrška Ukrajini. Predsjednik je naglasio da uprkos ratu velikih razmjera, država nastavlja da obezbjeđuje ne samo odbrambene potrebe, već i socijalne isplate, penzije i plate. Zato je pomoć institucija poput ECB-a od kritične važnosti za zatvaranje budžetskog deficita uzrokovanog ratom.
Zelenski se zahvalio na obezbjeđivanju 50 milijardi dolara u okviru inicijative G7 ERA (Izvanredno ubrzanje prihoda za Ukrajinu). Strane su također razgovarale o pitanju korištenja zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine i pronalaženju pravnih mehanizama za proširenje sankcija protiv te imovine. Christine Lagarde uvjerila je u spremnost ECB da nastavi podržavati Ukrajinu u ratnim vremenima.
„Ako Ukrajina nastavi svoj kurs institucionalnih reformi i nastavi prilagođavati svoju ekonomiju novim prilikama, uprkos teškoj situaciji, može postati važan motor rasta i ključni faktor budućnosti regije“, rekla je C. Lagarde.