Iako su dani potrage za zlatnim žilama kroz nepristupačne planinske staze prošlost, svijet se ponovo nalazi u svojevrsnoj zlatnoj groznici. S podjelama uzrokovanim ratovima, ideologijama i protekcionizmom, mnoge zemlje, posebno one u razvoju, ubrzano gomilaju zlatne rezerve. Cilj je priprema za potencijalni kolaps globalnog finansijskog sistema kojim dominiraju Sjedinjene Američke Države i Europa, te izgradnja novog sistema.
Ovaj trend, koji traje već deset godina, dodatno je pojačan padom globalnih kamatnih stopa tokom 2024. Cijena zlata je prošle sedmice po prvi put premašila 2.800 dolara po unci, a od početka godine porasla je za čak 35%. Analitičari, poput Line Thomas iz Goldman Sachsa, predviđaju da bi zlato moglo doseći 3.000 dolara po unci do kraja sljedeće godine.
Glavni kupci zlata su centralne banke, posebno one koje su podložne ili se boje budućih sankcija Sjedinjenih Država. Kina je od početka rata u Ukrajini kupila 316 tona zlata, dok su Rusija, zemlje Bliskog istoka, Centralne Azije i Indije također značajno povećale svoje rezerve.
Poljska i Mađarska su nedavno prednjačile u kupovini zlata. Mađarska je, nakon tri godine pauze, obnovila kupovinu zlata, naglašavajući njegov značaj kao “sigurne imovine” koja jača povjerenje i podržava finansijsku stabilnost. Poljska, s ciljem povećanja udjela zlata na 20% svojih rezervi, također intenzivno ulaže u ovaj plemeniti metal.
Zlatni standard kao alternativa
Kupovina zlata nije samo zaštita od sukoba i sankcija, već i odgovor na nesigurnost u pouzdanost država koje su izgradile poslijeratni globalni finansijski poredak. Sjedinjene Države i Europa se suočavaju s rastućim dugovima, što izaziva zabrinutost među državama u razvoju koje već dugo negoduju zbog, kako kažu, “finansijskog maltretiranja”.
Mohamed El-Erian, bivši direktor Pimca, objašnjava da mnoge zemlje postepeno diverzificiraju svoje međunarodne rezerve, udaljavajući se od dolara i prelazeći na zlato. Dolar, iako još uvijek dominira sa 58% udjela u svjetskim deviznim rezervama, polako gubi primat.
Zlato, sa svojom neutralnošću i postojanošću, postaje ključna komponenta paralelnog finansijskog sistema koji Sjedinjene Države neće moći kontrolirati.
Zapadni lideri postaju svjesni rizika. Predsjednica Evropske centralne banke, Christine Lagarde, upozorila je na “nezapamćenu kupovinu zlata” od strane Kine, dok je nedavno izjavila kako dolar neće izgubiti dominaciju tokom njenog života. Ipak, summit BRICS+ zemalja fokusirao se na reformu postojećih institucija poput MMF-a, umjesto na otvorenu borbu protiv dolara.
Dok centralne banke nastavljaju sa zlatnom kupovinom, privatni investitori također prate trend. Podaci američke Komisije za trgovinu robama pokazuju da su neto pozicije u zlatnim futures ugovorima više nego utrostručene u posljednjih 12 mjeseci.
Zlato: simbol povjerenja u krizi
Zlato je kroz historiju bilo utočište u kriznim vremenima. “U krizama ljudi se okreću zlatu,” kaže Krishan Gopaul iz Svjetskog savjeta za zlato. “To je globalna imovina koja zadržava svoju vrijednost”.
Kako nepovjerenje u tradicionalne finansijske sisteme raste, zlato postaje “posljednji resurs”, kako ga naziva Salvatore Rossi, bivši zamjenik guvernera Banke Italije. “Zlatne poluge za centralne banke su poput starog djedovog sata za porodice – resurs koji se ne prodaje, ali svi znaju da ga imate”, prenosi Politico.