U Vatikanu je završena misa zadušnica za papu Franju, a njegovo tijelo je preneseno na mjesto ukopa, u baziliku Svete Marije Velike u Rimu. Procjenjuje se da se oko 250.000 ljudi okupilo ispred Bazilike Svetog Petra kako bi odali počast argentinskom pontifiku, saopćeno je iz Vatikana.
Među prisutnima na ceremoniji sahrane su bili predsjednik Donald Trump, prva dama Melania Trump i bivši predsjednik Joe Biden i brojni drugi svjetski lideri među kojima i predsjednik Francuske Emmanuel Macron i njegova supruga Brigitte, zatim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sa suprugom Olenom, britanski princ William kao i delegacije brojnih zemalja među kojima je i ona iz BiH koju su činili predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Kardinal Giovanni Battista Re, kao dekan Kolegija kardinala, predvodio je misu zadušnicu koju je koncelebriralo 220 kardinala i 750 biskupa i svećenika u blizini oltara te više od 4.000 drugih svećenika koji su koncelebrirali na trgu.
Giovanni Battista Re, 91-godišnji Italijan zaređen je za biskupiju Brescia 1957. godine. Papa Ivan Pavao II ga je 2001. proglasio kardinalom. Učestvovao je na konklavi u aprilu 2005. na kojoj je izabran papa Benedikt XVI i na konklavi u martu 2013. na kojoj je izabran papa Franjo.
Misa je započela čitanjem Djela apostolskih, a nakon čega je uslijedilo čitanje Pisma Svetog Pavla Filipljanima, koje je pročitano na španskom jeziku.
Kardinal Re govorio je o liku i djelu pape Franje. Kazao je da je papa bio takav da je stajao među ljudima.
“Imao je drugačiji način odnošenja prema ljudima, čak i prema onima koji su bili daleko od Crkve. S velikom snagom je govorio da svi pripadamo svjetskoj porodici i da se niko ne spašava sam. Imao je običaj završiti govore da se ne zaboravi moliti za njega, sada dragi papa Franjo, mi molimo tebe da moliš za nas i molimo da s neba blagosloviš Crkvu, Rim i cijeli svijet, kao što si to prošle sedmice uradio u posljednjem zagrljaju s narodom”, rekao je kardinal Re koji je nakon svoje propovijedi dobio aplauze velikog broja prisutnih.
Očekuje se da će se konklava za izbor novog pontifika održati 15 do 20 dana nakon smrti pape.
Nakon sahrane slijedi devet dana žalosti, što je stoljetna tradicija. Kardinali za to vrijeme održavaju svakodnevne mise širom Rima i drugih crkava, obraćajući se vjernicima. Istovremeno, odvijat će se intenzivna politička aktivnost, lobiranje i formiranje koalicija.
Većina kardinala se međusobno ne poznaje, ali su sada zaduženi za misiju izbora novog lidera 1,4 milijarde katolika širom svijeta.
U tom periodu, kardinali, koji se nazivaju prinčevima Crkve, postaju veoma rječiti. Počinju pregovarati i lobirati poput bilo kojeg drugog političara ili lidera. Postojat će rivalstvo i takmičenje oko smjera kojim treba voditi Crkvu.
Naprimjer, jedan od najizglednijih kandidata (“papabile” termin na italijanskom jeziku) sa konzervativne strane je mađarski kardinal Peter Erdo. On je protiv davanja pričesti razvedenim parovima, jer vjeruje u svetost braka.
To je suprotno onome što je Franjo propovijedao, odnosno, da sveštenstvo nije u poziciji da ima bilo kakvo mišljenje o bilo kome i da prihvati sve, bez obzira na njihove grijehe.
Međutim, postoji konzervativna struja u Vatikanu koja ne razmišlja tako. Oni vjeruju da bi se Vatikan trebao držati svoje stoljetne tradicije odvojenosti, moraliziranja i nastojanja da uvijek zadrži dominantan položaj, navodi Al Jazeera.
Današnja misa ispred Trga Svetog Petra okončana je Molitvom Crkve u Rimu, Molitvom Pravoslavne crkve te Pjesmom Blažene Djevice Marije.
Nakon toga je kovčeg pape Franje papamobilom prevezen u Baziliku svete Marije gdje je u toku ukop koji je zatvoren za javnost.
Vrijedi istaći i to da je papa Franjo zatražio da bude pokopan u jednostavnom drvenom kovčegu obloženom cinkom, za razliku od svojih prethodnika koji su pokopani u tri međusobno povezana kovčega od čempresa, olova i hrasta.