Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt je dao intervju za češki medij Respekt u kojem je govorio o brojnim temama vezanim za njegov mandat u Uredu visokog predstavnika (OHR) u BiH.
Na samom početku intervjua, Schmidt je govorio o pritisku Sjedinjenih Američkih Država da podnese ostavku na mjesto visokog predstavnika, gdje je naveo još jedan potencijalni razlog za pritisak iz Washingtona.
“Na određenom nivou očigledno je postojala želja da napustim svoju dužnost prije isteka mandata. Evropska unija i njene države članice nisu dijelile ovaj stav. Jedan od glavnih razloga, po mom mišljenju, bio je paket mjera za jačanje integriteta izbornog procesa koji sam nametnuo. Oktobarski izbori bit će prvi koji će se održati prema ovim novim pravilima, uključujući biometrijsku identifikaciju birača, čiji je cilj smanjenje izbornih prevara. Smatrao sam da bi bilo korisno ostati na funkciji i nadgledati njihovo uvođenje u praksu. Nadam se da će moj nasljednik nastaviti ovaj posao zajedno s Organizacijom za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) i da će mu vladavina prava i dalje biti prioritet. Američki stav o ovom pitanju nikada nisam u potpunosti shvatio. Smatram da je to bila greška, ali to je danas već dio historije. Jednog dana ću ove događaje detaljnije opisati u svojim memoarima. Neću nikoga vrijeđati, ali ću otvoreno govoriti o nekim diplomatskim odlukama koje, po mom mišljenju, nisu uvijek dovele do ispravnih rezultata”, rekao je Schmidt.
Naveo je i da je Washington vršio pritisak i na neke od njegovih prethodnika, poput Paddyja Ashdowna i Christiana Schwarz-Schillinga.
Schmidt je još jednom potvrdio da je projekat Južna interkonekcija također bio razlog za pritisak na njega i, na kraju, kulminirao njegovom ostavkom.
“Nikada nisam bio protiv izgradnje ovog gasovoda. Naprotiv, projekat je prvobitno nastao kao evropska inicijativa sa ciljem da se smanji zavisnost BiH od ruskog gasa. Međutim, kasnije su se promijenili finansiranje projekta i politička dinamika oko njega. Nije se, dakle, radilo o tome da li gasovod treba da se gradi, već na koji način. Svaki projekat ovog obima mora u potpunosti poštovati principe vladavine prava, imovinska prava i redovne pravne procedure. Pripremio sam detaljne pravne prijedloge i predstavio ih EU, SAD-u i svima ostalima koji su učestvovali u pregovorima. Nažalost, javnost je sve više sticala utisak da Evropljani i Amerikanci zagovaraju različite pristupe”, rekao je Schmidt.
Istakao je da neće govoriti o svojim potencijalnim nasljednicima te da je odgovornost sada na članicama Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), koji bi trebali izabrati novog visokog predstavnika.
Podijelio je i zanimljivu anegdotu o tome kako građani BiH percipiraju moć pozicije visokog predstavnika.
“Jedna stvar me je uvijek iznenađivala – ogromno poštovanje koje obični ljudi iskazuju prema ovoj instituciji. Bilo u Sarajevu ili u Banjoj Luci, ljudi su me često zaustavljali samo da mi se zahvale, zatraže zajedničku fotografiju ili me zamole da riješim njihove probleme. Istovremeno, postoji nerealno očekivanje da visoki predstavnik može riješiti apsolutno sve. Sjećam se, naprimjer, leta koji je zbog lošeg vremena morao prinudno sletjeti na drugi aerodrom. Neki putnici su me u šali pitali mogu li, kao visoki predstavnik, jednostavno narediti ponovno otvaranje aerodroma. To je, naravno, bilo preuveličavanje, ali je dobro odražavalo dublju realnost”, rekao je.
Schmidt, ipak, navodi da je to pogrešna procjena i da visoki predstavnik nema apsolutnu moć te da odgovornost moraju preuzeti domaći akteri, ako žele da BiH postane funkcionalna država.
Svoju misiju je ocijenio kao relativno uspješnu, ali je podijelio na više segmenata.
Na samom početku intervjua, Schmidt je govorio o pritisku Sjedinjenih Američkih Država da podnese ostavku na mjesto visokog predstavnika, gdje je naveo još jedan potencijalni razlog za pritisak iz Washingtona.
“Na određenom nivou očigledno je postojala želja da napustim svoju dužnost prije isteka mandata. Evropska unija i njene države članice nisu dijelile ovaj stav. Jedan od glavnih razloga, po mom mišljenju, bio je paket mjera za jačanje integriteta izbornog procesa koji sam nametnuo. Oktobarski izbori bit će prvi koji će se održati prema ovim novim pravilima, uključujući biometrijsku identifikaciju birača, čiji je cilj smanjenje izbornih prevara. Smatrao sam da bi bilo korisno ostati na funkciji i nadgledati njihovo uvođenje u praksu. Nadam se da će moj nasljednik nastaviti ovaj posao zajedno s Organizacijom za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) i da će mu vladavina prava i dalje biti prioritet. Američki stav o ovom pitanju nikada nisam u potpunosti shvatio. Smatram da je to bila greška, ali to je danas već dio historije. Jednog dana ću ove događaje detaljnije opisati u svojim memoarima. Neću nikoga vrijeđati, ali ću otvoreno govoriti o nekim diplomatskim odlukama koje, po mom mišljenju, nisu uvijek dovele do ispravnih rezultata”, rekao je Schmidt.
Naveo je i da je Washington vršio pritisak i na neke od njegovih prethodnika, poput Paddyja Ashdowna i Christiana Schwarz-Schillinga.
Schmidt je još jednom potvrdio da je projekat Južna interkonekcija također bio razlog za pritisak na njega i, na kraju, kulminirao njegovom ostavkom.
“Nikada nisam bio protiv izgradnje ovog gasovoda. Naprotiv, projekat je prvobitno nastao kao evropska inicijativa sa ciljem da se smanji zavisnost BiH od ruskog gasa. Međutim, kasnije su se promijenili finansiranje projekta i politička dinamika oko njega. Nije se, dakle, radilo o tome da li gasovod treba da se gradi, već na koji način. Svaki projekat ovog obima mora u potpunosti poštovati principe vladavine prava, imovinska prava i redovne pravne procedure. Pripremio sam detaljne pravne prijedloge i predstavio ih EU, SAD-u i svima ostalima koji su učestvovali u pregovorima. Nažalost, javnost je sve više sticala utisak da Evropljani i Amerikanci zagovaraju različite pristupe”, rekao je Schmidt.
Istakao je da neće govoriti o svojim potencijalnim nasljednicima te da je odgovornost sada na članicama Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), koji bi trebali izabrati novog visokog predstavnika.
Podijelio je i zanimljivu anegdotu o tome kako građani BiH percipiraju moć pozicije visokog predstavnika.
“Jedna stvar me je uvijek iznenađivala – ogromno poštovanje koje obični ljudi iskazuju prema ovoj instituciji. Bilo u Sarajevu ili u Banjoj Luci, ljudi su me često zaustavljali samo da mi se zahvale, zatraže zajedničku fotografiju ili me zamole da riješim njihove probleme. Istovremeno, postoji nerealno očekivanje da visoki predstavnik može riješiti apsolutno sve. Sjećam se, naprimjer, leta koji je zbog lošeg vremena morao prinudno sletjeti na drugi aerodrom. Neki putnici su me u šali pitali mogu li, kao visoki predstavnik, jednostavno narediti ponovno otvaranje aerodroma. To je, naravno, bilo preuveličavanje, ali je dobro odražavalo dublju realnost”, rekao je.
Schmidt, ipak, navodi da je to pogrešna procjena i da visoki predstavnik nema apsolutnu moć te da odgovornost moraju preuzeti domaći akteri, ako žele da BiH postane funkcionalna država.
Svoju misiju je ocijenio kao relativno uspješnu, ali je podijelio na više segmenata.