Nakon održanog ročišta u slučaju koji se pred američkim pravosuđem vodi po tužbi Milorada Dodika i ostalih protiv Ministarstva finansija SAD-a, nastavak postupka zakazan je za 8. septembar.
Novi sudija u ovom predmetu, Jeffrey Kuntz, tada bi trebao razmotriti izjašnjenje američke vlade na zahtjev Dodikovog advokatskog tima za odbacivanje tužbe. O detaljima slučaja za Federalnu televiziju izvijestio je vašingtonski dopisnik Ivica Puljić.
Komentarišući mogući ishod spora, Puljić je istakao da nedavno ročište nije donijelo konkretne odluke.
„Održano je ročište na kojem je odlučeno da se trenutno ništa ne mijenja. Sve je odloženo za 8. septembar 2026. godine, kada će se ponovo raspravljati o slučaju, jer je Dodikov tim pravovremeno dostavio svoj podnesak. Sada je sve na pravnim zastupnicima američke vlade“, naveo je Puljić.
Da li je Ministarstvo finansija djelovalo samovoljno?
Puljić objašnjava da se sada iščekuje zvanični stav američkog Ministarstva finansija povodom zahtjeva za odbacivanje tužbe.
„U prigovoru upućenom 25. augusta, Dodikov pravni tim osporio je proceduru, činjenični osnov i ustavnu utemeljenost prvobitno uvedenih sankcija. Suština ove pravne borbe svodi se na pitanje da li je Ministarstvo finansija postupalo samovoljno i nepravedno.“
Nakon što se izjasni američka administracija, novi sudija može donijeti odluku o nastavku ili potpunoj obustavi postupka.
„Kada Ministarstvo finansija 8. septembra preda svoj odgovor, sudija Kuntz će imati sve uslove da zakaže usmenu raspravu ili donese konačnu odluku o odbacivanju tužbe.“
Moguća odgađanja i pozadina tužbe
Ukoliko sudija odluči saslušati svjedoke, postupak bi se mogao produžiti tokom jeseni.
„Sudija može odmah donijeti presudu ili nastaviti proces uz pozivanje svjedoka. Ako Kuntz zakazivanje ročišta pomjeri za kasnu jesen 2026. godine, to će odgoditi odluku o tome da li se tužba odbacuje ili se ulazi u fazu izvođenja dokaza“, dodaje Puljić, uz napomenu da bi zamjena sudije Rodolfa Ruiza sudijom Jeffreyjem Kuntzom mogla značajno promijeniti dinamiku predmeta.
Govoreći o motivima iza ovog poteza, Puljić smatra da se u pozadini krije procjena o mogućoj promjeni političke klime u SAD-u i ukidanju sankcija.
„Vjerovatni cilj jeste da se dočeka eventualna promjena vlasti u Americi nakon narednih izbora, što bi otvorilo prostor za ukidanje sankcija Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima. Poseban interes za takav scenario ima Igor Dodik, zbog planiranih poslovnih poduhvata s američkim partnerima u sektorima tehnologije i eksploatacije rijetkih minerala.“
Pritisci na Iran i opasnost od globalnih ekonomskih posljedica
Puljić se dotakao i pitanja američkih sankcija Iranu, ističući da se u pozadini odvija intenzivna diplomatija.
„Ove sankcije nemaju ograničen rok trajanja, a primarni cilj im je ekonomsko slabljenje Irana uz uvođenje takozvanih sekundarnih sankcija za sve države i kompanije koje budu sarađivale s Teheranom.“
Upozorava da bi takve mjere mogle ozbiljno uzdrmati globalnu privredu.
„Ukoliko se te najave ostvare, posljedice po svjetsku ekonomiju bit će izuzetno teške. Mnogi ovo vide kao vid pritiska radi ostvarivanja boljeg pregovaračkog položaja Amerike preko posrednika iz Katara, ali i u kontekstu predstojećih kongresnih izbora u novembru.“
Američki javni dug prešao 40 biliona dolara
Govoreći o ekonomskoj situaciji unutar SAD-a, Puljić je ukazao na zabrinjavajući rast javnog duga.
„Dug Sjedinjenih Država dostigao je 40 biliona dolara. Prema računici, svaki novorođeni građanin Amerike u startu je zadužen za više od 100.000 dolara, dok država svake sekunde troši oko 92.000 dolara.“
Kao najveći problem izdvaja troškove kamata.
„SAD godišnje izdvaja čak bilion i 200 milijardi dolara samo za otplatu kamata na dug, što je iznos veći od ukupnog vojnog budžeta. Iako je riječ o najjačoj svjetskoj ekonomiji, ovakav trend mogao bi primorati investitore da traže veće kamate na državne obveznice ili da dovedu u pitanje kreditni rejting zemlje, čime bi se ozbiljno poljuljalo povjerenje u dolar kao dominantnu svjetsku valutu.“
Trump i spor oko glasanja putem pošte
Na kraju, Puljić se osvrnuo na zahtjeve Donalda Trumpa da se ograniči glasanje putem pošte, koje je na prethodnim izborima iskoristilo oko 30 posto birača.
„Takav potez mogao bi izazvati potpun izborni haos. Trump priželjkuje upravo takav rasplet kako bi u slučaju poraza republikanaca na kongresnim izborima u novembru mogao tvrditi da su rezultati lažirani.“
Puljić podsjeća i na nedosljednost takvih stavova.
„Trump se redovno poziva na navodne malverzacije prilikom glasanja poštom, iako je i sam u više navrata glasao na taj način. Službene statistike pokazuju da su na 10 miliona glasova upućenih poštom zabilježene svega četiri nepravilnosti.“