Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
5. maja u Istanbulu je trebao biti održan sastanak predstavnika Ukrajine i Rusije, pa je u Tursku stigao predsjednik Volodimir Zelenski i delegacija visokih ukrajinskih zvaničnika. Ukrajina je odlučna u namjeri da postigne mir: zato je Kijev pristao na američku inicijativu za direktne pregovore s Moskvom.
U međuvremenu, Putin je izbjegao lični sastanak sa Volodimirom Zelenskim. Rusku delegaciju predvodi Putinov pomoćnik Medinski. Ovo pokazuje da Kremlj koristi diplomatiju kako bi dobio na vremenu i izbjegao odlučne korake ka miru. Izbjegavanjem sastanka, ruski predsjednik je pokazao nespremnost Moskve da brzo radi na okončanju rata. Međutim, Ukrajina je odlučna učiniti sve kako bi prvo postigla prekid vatre, a zatim i stabilan mir.
U Ankari se predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski sastao s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom, zahvalivši mu na organiziranju mogućnosti direktnih pregovora s Ruskom Federacijom i podršci potpunom, bezuvjetnom prekidu vatre, postizanju trajnog i održivog mira, te važnosti sigurnosnih garancija. Volodimir Zelenski je naglasio da je s njim u Tursku doputovala visoka delegacija, dok su u ruskoj delegaciji bili oni koji nemaju mandat za donošenje bilo kakvih odluka. Time je Rusija još jednom pokazala da nije odlučna da okonča rat, pokazujući i prezir prema Turskoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Ukrajina očekuje snažan odgovor svojih partnera.
Istovremeno, kako ne bi propustio ni krhku priliku za pregovore, predsjednik Ukrajine odlučio je da u Istanbul pošalje ukrajinsku delegaciju koju predvodi ministar odbrane Rustem Umerov. Volodimir Zelenski je također iznio stav Kijeva o načinima okončanja rata. Rekao je da je stav Sjedinjenih Američkih Država, koje su preuzele inicijativu za okončanje rata, vršenje pritiska na Ukrajinu i Rusiju. Kijev je dosljedno potvrdio svoju spremnost da prihvati prijedloge Washingtona, kao i da napravi kompromise koji približavaju mir. Jedan takav kompromis je ukrajinski pristanak na sveobuhvatno 30-dnevno primirje, koje Rusija izbjegava od 11. marta. Da bi Moskva prestala izbjegavati kraj rata, mora barem osjetiti pritisak sankcija od SAD-a, Evrope i drugih zemalja. Sada je najvažnije postići potpuno i bezuvjetno primirje, a tek onda razviti mehanizme za praćenje njegovog poštivanja.
Prije početka pregovora između ukrajinske delegacije i ruske strane, šef Ureda ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak, ministar odbrane Rustem Umerov i ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga sastali su se s predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske i Njemačke, a posebno sa specijalnim predstavnikom predsjednika SAD-a Keithom Kelloggom, savjetnikom britanskog premijera za nacionalnu sigurnost Jonathanom Powellom, diplomatskim savjetnikom francuskog predsjednika Emmanuelom Bonnom i savjetnikom njemačkog kancelara za vanjsku politiku i sigurnost Güntherom Sauterom. Na ovom sastanku, učesnici su uskladili stavove prije sastanka ukrajinske i ruske delegacije u Istanbulu.
Ukrajina je posebno spremna za mir i trajno i bezuvjetno primirje, kao i za sastanke i pregovore na najvišem nivou. Još jedno važno pitanje sastanka bio je dogovor o potrebi direktnog susreta između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i Putina, koji iz nekog razloga nije došao u Tursku. Procjenjujući postupke lidera Kremlja, britanski premijer Starmer je rekao da Putinovo ponašanje pokazuje njegovu nezainteresovanost za mir. Stoga će saveznici nastaviti raditi na prekidu vatre i novim sankcijama protiv Rusije. A prema riječima predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, EU namjerava povećati pritisak na Moskvu sve dok Vladimir Putin ne bude “spreman za mir” u pregovorima s Ukrajinom.
“Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bio je spreman za sastanak, ali Putin se nije pojavio. To pokazuje jednu stvar: predsjednik Putin ne želi mir”, rekla je ona nakon dolaska na samit Evropske političke zajednice u Tirani.
“Želimo mir i moramo povećati pritisak dok Putin ne bude spreman za to”, dodala je, misleći na nove sankcije koje se pripremaju. Prema njenim riječima, paket će uključivati sankcije za Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2, uvrštavanje na listu više ruskih plovila iz sjene, kao i smanjenje gornje granice cijena nafte, te pojačane sankcije finansijskom sektoru u Rusiji. Istovremeno, visoka komesarka EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaia Kallas također smatra da nedavni događaji u pregovorima o Ukrajini pokazuju da Rusija ne želi mir; pozvala je na “pritisak” na Moskvu.
“Jasno vidimo da Rusija ne želi mir, ali svi ostali žele”, rekla je ona u Tirani. Tamo je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte rekao da je Putin napravio “grešku” slanjem tima “drugog ešalona” na pregovore s Ukrajinom u Istanbulu.
“On savršeno dobro razumije da je lopta na njegovoj strani, da je u teškoj poziciji i da je napravio ogromnu grešku”, zaključio je. Nakon što se ruski diktator Vladimir Putin nije pojavio na direktnim razgovorima s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Turskoj, evropski saveznici se pripremaju za uvođenje daljnjih sankcija protiv Rusije. Dakle, sudbina Ruske Federacije se ne odlučuje u Turskoj, već u Albaniji, gdje se održava samit Evropske političke zajednice. Prisustvuju mu britanski premijer Keir Starmer, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i Volodimir Zelenski. Ukupno se sastaje 47 šefova država i vlada. Razgovor se, između ostalog, fokusirao na snažno pooštravanje sankcija protiv Rusije, prenosi Politico.
Potencijalne mjere protiv Moskve mogle bi uključivati carine na ruski izvoz, pa sve do potpunog trgovinskog embarga. Nakon što je Putin ignorisao pozive na 30-dnevno primirje, lideri EU i Velike Britanije traže načine da zadaju snažan udarac ruskoj ekonomiji koji bi zasjenio bilo koju prethodnu rundu sankcija. Planovi o kojima se raspravlja “inspirisani” su idejom američkog republikanskog senatora Lindseyja Grahama, koji je predložio oštre sankcije protiv Rusije ako odbije “pregovore o miru u dobroj vjeri s Ukrajinom”.
Posljednjih dana, Graham je održavao aktivan kontakt s evropskim kolegama. Iako nije poznato hoće li senator uspjeti osigurati podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa za sankcije protiv Rusije, pristalice Ukrajine mogle bi progurati vlastiti “mega-paket sankcija” bez uključivanja SAD-a. Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da je novi paket sankcija protiv Rusije već pripremljen.
“Činjenica da je predsjednik Zelenski ipak otišao u Istanbul je ogroman ustupak. Putin nije došao – doveo se u nezgodan položaj”, naglasio je Merz. Dodao je da je novi paket sankcija spreman i da će biti usvojen u utorak u Briselu. Oficijelni Peking isto izjavio je da Kina ponovo ima nadu da će Ukrajina i Rusija uspjeti postići trajni mirovni sporazum. Važno je da je to prihvatljivo svim stranama u ratu. To je objavio portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova Lin Jiang, prenosi Le Figaro.
“Nadamo se da će sve uključene strane nastaviti pregovore kako bi se postigao pravedan, trajan i obavezujući mirovni sporazum prihvatljiv svim stranama, kako bi se postiglo političko rješenje za rat velikih razmjera”, rekao je Jiang. Tako su ukrajinska i ruska delegacija završile pregovore u Istanbulu bez ikakvog napretka, što je potvrdilo da Moskva apsolutno nije spremna za ozbiljne mirovne pregovore