Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o aktuelnoj situaciji u Ukrajini i svijetu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovat će u Tursku, gdje bi se pregovori s Rusijom mogli održati 15. maja, čak i ako ruske vlasti prethodno odbiju prekinuti vatru. Ranije je V. Zelenski izjavio da je spreman da se lično sastane sa liderom Kremlja Vladimirom Putinom u Istanbulu 15. maja, ali i da očekuje da će Rusija pristati na “potpuno i trajno” primirje koje počinje u ponedjeljak, 12. maja.
Predsjednik Ukrajine je istakao da se nada da “ovaj put Putin neće tražiti razloge zašto ne može nešto učiniti”.
“Spremni smo razgovarati kako bismo okončali rat. Četvrtak, Turska”, rekao je Zelenski.
Ranije je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio otvaranje “prozora mogućnosti”. Konkretno, turski lider je prihvatio prijedlog da se odgovarajući mirovni sastanak održi u Istanbulu 15. maja 2025. godine.
Podsjetimo, 10. maja su se u Kijevu sastali lideri Francuske, Njemačke, Poljske, Velike Britanije i Ukrajine. Učesnici sastanka su došli do zajedničkog stava da bezuslovno i sveobuhvatno primirje treba da stvori prostor za diplomatski kraj rata. Oni su telefonski razgovarali s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i izvijestili o spremnosti Ukrajine za potpuno primirje koje počinje u ponedjeljak, 12. maja. Britanski premijer Keir Starmer rekao je da će se svaki kontrazahtjev Rusije na inicijativu o 30-dnevnom prekidu vatre smatrati odbacivanjem primirja. U tom slučaju, prema njegovim riječima, niz zemalja je već spreman da uvede dodatne sankcije protiv Ruske Federacije. U međuvremenu, iste večeri, Vladimir Putin je predložio Ukrajini da 15. maja u Istanbulu nastavi direktne pregovore “bez preduslova”. Istovremeno, šef Kremlja u svom govoru nije spomenuo inicijativu “koalicije odlučnih” za 30-dnevno primirje.
Dana 12. maja, ministar vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva David Lemmy ugostio je evropske kolege u Londonu kako bi razgovarali o podršci Ukrajini i proširenju regionalne odbrambene saradnje. Lemmy je posebno primio ministre vanjskih poslova Francuske, Italije, Njemačke, Španije i Poljske, kao i glavnu diplomatkinju EU, Kaiu Kallas. Nakon interne razmjene mišljenja, telefonom su sa kolegama iz Sjedinjenih Američkih Država i Turske razgovarali o organizaciji ukrajinsko-ruskih mirovnih pregovora u Istanbulu.
Šefica diplomatije EU optužila je Moskvu za “igranje igrica” u vezi s okončanjem rata protiv Ukrajine. Moramo izvršiti pritisak na Rusiju da zaista želi mir i sjedne za pregovarački stol s Ukrajinom, naglasila je Kallas.
Britanski ministar vanjskih poslova izjavio je prije sastanka s ministrima vanjskih poslova najvećih država EU u Londonu da ruski predsjednik Vladimir Putin treba ozbiljno shvatiti učešće u mirovnim pregovorima. On smatra da je “vrijeme da Putin ozbiljno shvati mir u Evropi i primirje”.
Novi njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadeful izjavio je da njegova zemlja očekuje da će Rusija pristati na prijedlog o prekidu vatre i mirovnim pregovorima s Ukrajinom. Prema njegovim riječima, ako pregovori propadnu, Njemačka je spremna da Ukrajini obezbijedi nove pakete naoružanja i pooštri sankcije protiv Rusije.
Španski ministar vanjskih poslova José Manuel Álvarez rekao je da ako je potencijalni sastanak u Istanbulu samo način da Rusija dobije na vremenu, onda on nema smisla. Diplomata je istakao da Ukrajina i Evropljani žele mir, a sada “odgovor leži u Rusiji i Vladimiru Putinu”. Upozorio je da primirje nije samo po sebi cilj i napomenuo da bi se potencijalni sastanak u Istanbulu trebao održati samo ako postane “prvi korak ka pravednom i trajnom miru”, smatra španski ministar. Istovremeno, francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot upozorio je da bi se Rusija mogla suočiti sa “sankcijama velikih razmjera” ako odbije učestvovati u mirovnim pregovorima.
Estonski stručnjaci smatraju da Putinov prijedlog za razgovore u Turskoj predstavlja pokušaj da pokaže da ne popušta pritiscima Zapada i da mu pokušava nametnuti svoja pravila igre. Analitičari napominju da “ako silovatelj nastavi silovati, tući i pljačkati susjeda, a istovremeno kaže da želi razgovarati… Ovo je dimna zavjesa koja skriva želju za nastavkom rata”. Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna također ne vjeruje u iskrene namjere ruskog diktatora. Prema njegovim riječima, Putin namjerno ometa mirovni proces. Jedna naredba šefa Kremlja dovoljna je da primirje stupi na snagu. A onda bi bilo moguće preći na pregovore o pravednom i održivom miru.
Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski pozvao je zapadne zemlje da nastave vršiti pritisak na Vladimira Putina kako bi prisilili Kremlj da odustane od svojih ciljeva u Ukrajini. “Ako Putin ponovo odbaci prekid vatre, logičan zaključak će biti da pritisak treba vršiti ne na žrtvu agresije, već na počinioca agresije, sve dok ne osjeti bol i ne postane razumniji”, primijetio je poljski ministar vanjskih poslova. Prema izvještaju iz Pekinga, Kina podržava sve napore usmjerene na političko rješenje “ukrajinske krize”, uključujući 30-dnevni prekid vatre koji su predložili Ukrajina i njeni evropski partneri i Sjedinjene Američke Države. Ovo je na brifingu izjavio Lin Jian, portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova, komentarišući inicijativu Ukrajine i partnerskih zemalja 10. maja.
Zelenskijev poziv na lični sastanak u Istanbulu predstavlja nekoliko strateških problema za Putina. Postoji pritisak na njegov ugled, jer Putin rijetko spontano putuje u inostranstvo, posebno nakon što je Međunarodni krivični sud izdao nalog za njegovo hapšenje 2023. godine. Odbijanje sastanka moglo bi se shvatiti kao slabost ili nespremnost na dijalog, što bi potkopalo njegov položaj u očima međunarodne zajednice, uključujući i Trumpovu administraciju, koja podržava ideju pregovora. Ponuda za lični sastanak u Istanbulu dovodi pregovore u javnu sferu. Ako Putin pošalje delegaciju umjesto sebe, to bi moglo izgledati kao izbjegavanje odgovornosti.
Istovremeno, Zelenskijevo prisustvo u Istanbulu će naglasiti njegovu spremnost za dijalog. Istovremeno, podsjećamo da je 9. maja u Lavovu održan sastanak ministara vanjskih poslova Koalicije država za osnivanje Specijalnog suda za zločine agresije protiv Ukrajine (Osnovna grupa), koja uključuje 40 zemalja svijeta. Na sastanku je usvojena politička odluka u vezi s radom pravnih timova država članica Koalicije, čiji će sljedeći korak biti pokretanje pravnog postupka za osnivanje specijalnog tribunala, čiji će glavni zadatak biti provođenje istrage, krivično gonjenje i suđenje u slučajevima protiv osoba koje snose primarnu odgovornost za zločine agresije protiv Ukrajine.
Ukrajina je već zabilježila preko 167.000 zločina agresije i ratnih zločina od strane Rusije, 735 osoba je osumnjičeno za ratne zločine, a sumnje su proglašene protiv 40 visokorangiranih ruskih zvaničnika. Dovođenje počinitelja u red i postizanje pravde ključno je za vraćanje mira i sprječavanje budućih zločina. Budući tribunal će biti formalizovan u okviru Vijeća Evrope i nalazit će se u Hagu.