3 C
Sarajevo
03.03.2025

Egipatski plan navodno predviđa uklanjanje Hamasa s vlasti u Gazi

Plan za Gazu koji je izradio Egipat kao protutežu ambiciji američkog predsjednika Donalda Trumpa za stvaranje Bliskoistočne Rivijere predviđa marginalizaciju Hamasa i njegovu zamjenu privremenim tijelima pod kontrolom arapskih, muslimanskih i zapadnih država, prema nacrtu u koji je Reuters imao uvid.

Egipatska vizija Gaze, koja bi trebalo da bude predstavljena na samitu Arapske lige u utorak, ne precizira da li bi prijedlog bio implementiran prije ili nakon eventualnog trajnog mirovnog sporazuma za okončanje rata.

Trumpov plan, koji je uključivao pražnjenje Gaze od njenih palestinskih stanovnika, činilo se da odstupa od dugogodišnje američke politike na Bliskom istoku usmjerene na rješenje o dvije države, izazivajući bijes među Palestincima i arapskim zemljama.

- OGLAS -

Ko će upravljati Gazom nakon sukoba ostaje glavno neodgovoreno pitanje u pregovorima o budućnosti enklave. Hamas je do sada odbacivao ideju da bilo koja država nameće Palestincima rješenje.

Egipatski plan ne rješava ključna pitanja poput toga ko će snositi troškove obnove Gaze niti sadrži konkretne detalje o načinu upravljanja teritorijom, niti kako bi se grupa poput Hamasa, koja posjeduje značajnu vojnu moć, mogla ukloniti.

- Advertisement -

Privremena uprava umjesto Hamasa

Prema egipatskom planu, Misija za pomoć u upravljanju zamijenila bi vladu Hamasa u Gazi tokom nespecificiranog privremenog perioda i bila bi odgovorna za humanitarnu pomoć i početak obnove enklave, devastirane ratom.

“Neće biti velikog međunarodnog finansiranja za obnovu i rekonstrukciju Gaze ako Hamas ostane dominantni i naoružani politički faktor na terenu koji kontrolira lokalnu upravu”, navodi se u uvodu nacrta egipatskog plana.

Detalji egipatskog prijedloga o budućnosti Gaze do sada nisu bili poznati javnosti.

Egipat, Jordan i zaljevske arapske države gotovo mjesec dana pokušavaju izgraditi diplomatsku strategiju kako bi neutralizirali Trumpov plan. Predloženi su različiti modeli, a egipatski se smatra najizglednijim favoritom.

Reuters nije mogao potvrditi hoće li arapski lideri podržati egipatski plan.

Plan ne precizira ko bi upravljao privremenom upravom, ali navodi da bi ona trebala koristiti ekspertizu Palestinaca iz Gaze i dijaspore kako bi se omogućio što brži oporavak.

Plan kategorički odbija američki prijedlog za masovno raseljavanje Palestinaca iz Gaze, što arapske zemlje poput Egipta i Jordana smatraju sigurnosnom prijetnjom.

Nacrt prijedloga podijelio je s Reutersom zvaničnik uključen u pregovore o Gazi, koji je želio ostati anoniman jer dokument još nije objavljen javno.

Visoki zvaničnik Hamasa Sami Abu Zuhri rekao je za Reuters da grupa ne zna za takav prijedlog Egipta.

“Dan poslije u Gazi moraju odrediti samo Palestinci. Hamas odbacuje svaki pokušaj nametanja rješenja ili bilo kakvu nepalestinsku upravu, kao i prisustvo stranih snaga na teritoriji Gaze“, naveo je.

Nacrt egipatskog prijedloga ne spominje buduće izbore.

Egipatsko Ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar, kao ni ured izraelskog premijera, čija se podrška smatra ključnom za osiguravanje predanosti obnovi Gaze bez daljnjeg uništavanja.

Hamas vlada Gazom od 2007. godine. Njegov napad na Izrael 7. oktobra 2023., u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, pokrenuo je trenutni rat u Gazi.

Prekid vatre 19. januara donio je privremeni zastoj u borbama, ali prva faza dogovora istekla je u subotu, bez znakova sporazuma o nastavku.

Nacrt egipatskog prijedloga ne rješava pitanje koje bi mjere mogle biti preduzete ako Hamas odbije da se razoruža ili povuče iz politike.

Međunarodne stabilizacione snage

Prijedlog predviđa Međunarodne stabilizacione snage sastavljene uglavnom od arapskih država, koje bi preuzele sigurnosne dužnosti od Hamasovih militanata, uz eventualno formiranje nove lokalne policije.

I sigurnosne i upravne strukture bile bi organizirane, vođene i nadzirane od strane Upravnog odbora, koji bi uključivao ključne arapske zemlje, članove Organizacije islamske saradnje, Sjedinjene Američke Države, Veliku Britaniju, Evropsku uniju i njene članice, te druge aktere.

Plan ne predviđa centralnu upravljačku ulogu Palestinske uprave (PA), koja, prema anketama, ima vrlo malo podrške među Palestincima u Gazi i na Zapadnoj obali.

Jedan palestinski zvaničnik rekao je za Reuters da, kao i Zapadna obala, Gaza formalno potpada pod nadležnost PA – i mora biti pod palestinskom upravom.

“Složili smo se s Egipćanima da će se formirati komitet palestinskih stručnjaka koji će pomagati Palestinskoj upravi u vođenju Gaze tokom šest mjeseci. Komitet čine palestinski stručnjaci, koordinira se s PA, ali ne odgovara stranim akterima“, rekao je zvaničnik pod uslovom anonimnosti.

Ko će finansirati obnovu?

Od kada je Hamas 2007. protjerao Palestinsku upravu iz Gaze nakon kratkog građanskog rata, eliminisao je svaku opoziciju, uz podršku Irana, uspostavio opsežan sigurnosni aparat i razvio vojnu organizaciju zasnovanu na mreži tunela – veliki dio kojih Izrael sada tvrdi da je uništio.

Plan ne precizira ko bi finansirao obnovu Gaze, a Ujedinjene nacije procjenjuju da bi troškovi mogli premašiti 53 milijarde dolara.

Dva izvora su za Reuters rekla da bi zaljevske i arapske države morale osigurati najmanje 20 milijardi dolara u prvoj fazi rekonstrukcije.

Egipatski prijedlog predviđa da bi članice Upravnog odbora mogle osnovati fond za podršku privremenoj upravi i organizirati donatorske konferencije kako bi se prikupila sredstva za dugoročnu obnovu i razvoj Gaze.

Plan ne sadrži konkretne finansijske obaveze.

Naftom i gasom bogate zaljevske zemlje, poput Saudijske Arabije, Katara i UAE, mogle bi igrati ključnu ulogu u finansiranju.

Međutim, kako piše Reuters, UAE smatra Hamas egzistencijalnom prijetnjom i vjerovatno neće osigurati sredstva dok Hamas ne bude uklonjen.

Ministarstva vanjskih poslova Katara, UAE i međunarodni medijski ured Saudijske Arabije nisu odmah odgovorili na upite Reutersa u vezi s egipatskim planom ili njihovom spremnošću da finansijski podrže obnovu Gaze.

Nacrt prijedloga također poziva Upravni odbor da sarađuje s Savjetodavnim odborom civilnog društva, koji bi činili akademici, lideri nevladinih organizacija i druge istaknute ličnosti.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA