Svjetska zdravstvena organizacija i evropski epidemiološki instituti pomno prate epidemiju hantavirusa, potencijalno smrtne infekcije koja je izbila na ekspedicijskom kruzeru “MV Hondius”, koji plovi uz obalu zapadne Afrike. Do sada su prijavljena tri smrtna slučaja na brodu s gotovo 150 putnika i članova posade iz nekoliko država.
Inficiranje i simptomi
Penzionirani profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, poznati bh. mikrobiolog i virusolog, prof. dr. Šukrija Zvizdić pojašnjava da se hantavirus prenosi s inficiranih glodara, putem izmeta, urina ili sekreta, na spoljašnju sredinu, hranu ili vodu koju konzumira čovjek.
Ljudi se inficiraju konzumiranjem takve hrane ili vode. Ili boravkom u prirodi, na izletu, kada podignu sitnu prašinu i udahnu je, te se aerogenim putem inficiraju. To je bolest koja je poznata i u BiH i regionu, jer se prvi put pojavila još pedesetih godina, kao mišija groznica, u Fojnici. Oboljele su tada desetine, a preminulo je nekoliko osoba. Naročito je prisutna među šumskim radnicima, a prate je simptomi kao kod gripe, pa do teških hemoragičnih groznica, krvarenja u dijelovima organizma, a u konačnici može završiti i smrću – kaže profesor Zvizdić.
S pojašnjenjima stručnjaka postaje jasnije zašto vijesti s kruzera na Atlantiku opominju, posebno ako se sjetimo maja prošle godine kada je u Sarajevu zabilježena najezda glodara, te epidemija leptospiroze, zbog čega su ljekari Infektivne klinike KCUS-a imali pune ruke posla.
U Sarajevu
Federalni zastupnik Damir Nikšić jučer je upozorio na nepokošene javne površine u glavnom gradu BiH i idealne uvjete za razmnožavanje glodara.
– Svakih nekoliko godina dolazi do eksplozije broja tih životinja i, ako se to desi, veliki broj infektivnih agenasa bit će oslobođeno i normalno je da infekciju mogu prenijeti na čovjeka. To higijensko-epidemiološka služba mora da prati. Pravilna deratizacija, dva puta godišnje, to svakako sprečava. Ako se to ne uradi u jesen i proljeće, onda ljeti nema smisla, jer su legla miševa položena, izlegli su se novi, pa nema efekta. Zna se tačno vrijeme kada se to treba uraditi, a ne obarati tendere. Kao što je bilo lani, dvije godine se nije vršila deratizacija, a bilo smeća i otpada. Iako u posljednje vrijeme malo bolje čiste grad, gradska higijena mora biti na najvišem nivou – ističe profesor Šukrija Zvizdić.