Prozapadna predsjednica Moldavije, Maia Sandu, okrivila je sinoć “strane sile” za “napad bez presedana na slobodu i demokratiju” njene zemlje, s obzirom na tijesan rezultat ključnog referenduma o članstvu u EU u Moldaviji prema većini glasova koji su do sad prebrojani. Referendum je održan tri dana nakon što je moldavska policija saopštila da je otkrila program u sklopu kojeg je navodno stotine ljudi odvedeno u Rusiju, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu na obuku za organiziranje nereda i građanskih nemira.
Naime, građani Moldavije su ranije tog dana izašli na birališta kako bi glasali na predsjedničkim izborima i na referendumu za pristup EU, što predstavlja ključni momenat za budućnost ove male zemlje u jugoistočnoj Evropi sa populacijom od oko 2,5 miliona ljudi.
Prema rezultatima objavljenim na web stranici Moldavske izborne komisije, na osnovu 99% prebrojanih glasova je 50.18% Moldavaca glasalo “za” izmjene ustava kako bi se Moldavija pridružila EU.
Rezultati odvojenih predsjedničkih izbora pokazali su da sadašnja predsjednica Sandu predvodi u prvom krugu glasanja sa oko 38 posto, ali će se sada u drugom krugu suočiti sa svojim najbližim konkurentom Aleksandrom Stojanoglom, bivšim tužiocem kojeg podržavaju proruski socijalisti.
Ključni momenat za budućnost Moldavije
Kako navodi Guardian, ova dva glasanja u jednoj od najsiromašnijih evropskih zemalja smatraju se ključnim za proevropsku agendu predsjednice koje je pozvala Moldavce da glasaju “za” na referendumu kako bi afirmirali pristupanje EU kao “nepovratni” ustavni cilj.
Međutim, skoro izjednačen rezultat razočarao je njene pristalice i saveznike u Briselu. Predizborna istraživanja su pokazala da je Sandu imala jaču predsnost u odnosu na svog glavnog rivala Stoianogla i druge kandidate, dok su ankete pokazale da je oko 60% birača podržalo pro-EU put uoči referenduma.
Moldavija je naginjala između prozapadnih i proruskih kurseva od raspada Sovjetskog Saveza, ali je pod Sandu ubrzala svoj pokušaj da se izvuče iz sfere uticaja Moskve, posebno od kada je Rusija započela svoj rat u susjednoj Ukrajini.
Moldavske vlasti su proteklih sedmica upozoravale da su Moskva i grupe povezane s Rusijom organizovale intenzivnu kampanju “hibridnog rata” kako bi destabilizirali zemlju i spriječili njen put u EU.
“Moldavija se suočila sa napadom bez presedana na slobodu i demokratiju naše zemlje, kako danas tako i posljednjih meseci”, rekla je Sandu pristalicama u glavnom gradu Kišinjevu u nedelju dok su se prebrojavali glasovi, dodajući da su “kriminalne grupe” pokušale da “potkopaju demokratski proces”.
“Čekamo konačne rezultate, a mi ćemo odgovoriti čvrstim odlukama“, dodala je.
“Kampovi za obuku”
Optužbe protiv Moskve uključivale su finansiranje prokremljskih opozicionih grupa, širenje dezinformacija, miješanje u lokalne izbore i podržavanje velikog plana kupovine glasova.
Zvaničnici su konkretno optužili odbjeglog proruskog biznismena Ilana Šora, glasnog protivnika članstva u EU, da vodi destabilizirajuću kampanju iz Moskve.
Ranije ovog mjeseca, šef nacionalne policije, Viorel Cernautanu, optužio je Šora i Moskvu da su uspostavili složen sistem kupovine glasova u “mafijaškom stilu” i podmitili 130.000 Moldavaca – skoro 10% očekivanog odziva birača – da glasaju protiv referenduma i za kandidata naklonjenog Rusiji.
U četvrtak su agencije za provođenje zakona saopćile da su također otkrile program u kojem su navodno stotine ljudi odvedene u Rusiju, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu na obuku za organiziranje nereda i građanskih nemira.
Prema policijskom izvještaju, Cernauteanu, direktor Službe za informacije i sigurnost (SIS) Alexandru Musteata i privremeni glavni tužilac Victor Furtuna otkrili su da su u kampovima za obuku radili poznati instruktori iz ruskih paravojnih grupa poput Wagnera.
Prema izjavama nekih od mladih ljudi koji su navodno bili uključeni u to, a koji sada sarađuju s policijom, oni bi pohađali obuku u pansionu u predgrađu Moskve. Policija je navela da je u junu na ovakvoj obuci učestvovalo preko 100 mladih ljudi pod izgovorom učešća u kulturno-turističkom programu.
“Neke od ovih mladih ljudi obučavali su strani instruktori povezani sa subjektima povezanim sa privatnim vojnim strukturama “Wagner” i “Ferma”. Također, neki ljudi su odabrani za napredniju obuku u gerilskim kampovima u Bosni i Hercegovini, ali i Srbiji. Većina obuka se odvijala od početka septembra do sredine oktobra”, navodi se u policijskom izvještaju.
Moldavski zvaničnici vjeruju da je Rusija ove godine potrošila ukupno oko 100 miliona dolara na izborne procese u Moldaviji.
Policija je objavila snimke skrivenih kamera navodnih treninga u Rusiji, Srbiji i Bosni i Hercegovini, na kojima se vide mladi ljudi u učionici dok “treniraju proteste” i uzvikuju slogane poput “naš jezik je ruski”, “bez dvostrukog državljanstva”, “mi ne želimo u Europu”.
Ministarstvo sigurnosti BiH negira informacije
U petak se o gore navedenim tvrdanjama oglasilo Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, na čelu kojeg je ministar Nenad Nešić, navodeći da najoštrije odbacuje tvrdnje vlasti Moldavije.
Naime, ministarstvo je navelo da nije dobilo nikakve zvanične upite od moldavskih vlasti, niti su dostavljeni bilo kakvi dokazi koji bi potvrdili informacije o mladima koji su obučavani u BiH, Srbiji i Rusiji za nerede u toj zemlji.
“Spominjanje Bosne i Hercegovine u ovom kontekstu očigledno je pokušaj manipulacije u jeku uzavrele političke kampanje u Moldaviji, koja 20. oktobra bira predsjednika Republike”, navedeno je iz Ministarstva sigurnosti.