Europske zemlje vode intenzivne razgovore o mogućnosti zapljene ruskih tankera u Baltičkom moru kako bi spriječile Moskvu da zaobilazi sankcije i finansira rat u Ukrajini. Ove mjere su došle u prvi plan nakon što su finske vlasti u decembru zaplijenile tanker Eagle S, osumnjičen za oštećenje podmorskog energetskog kabla između Estonije i Finske. Brod je prevozio 100.000 barela ruske nafte i postao simbol rastuće nevidljive borbe između Rusije i Zapada.
Sada zvaničnici EU i vladajućih krugova razmatraju pravne mogućnosti za oduzimanje ruskih brodova, pozivajući se na ekološke rizike i sigurnosne prijetnje za podmorsku infrastrukturu. Ovi razgovori ukazuju na sve veće nezadovoljstvo zbog činjenice da Rusija koristi tzv. “sivu flotu” – zastarjele brodove sa nejasnim vlasništvom i osiguranjem – kako bi nastavila izvoz nafte uprkos sankcijama.
Jedan od prijedloga je da se ovi tankeri zaplijene na osnovu međunarodnih zakona o zaštiti životne sredine, jer su mnogi od njih stari i predstavljaju veliku opasnost od ekoloških katastrofa. Drugi prijedlog uključuje korištenje zakona o piratstvu za zapljenu brodova koji ugrožavaju ključnu infrastrukturu, poput podmorskih kablova.
Ako ove opcije ne budu dovoljno efikasne, Estonija, Finska i druge zemlje razmatraju donošenje nacionalnih zakona koji bi im omogućili da blokiraju tankere zasnovano na osiguravajućim pravilima. Na primjer, brodovima bi moglo biti naloženo da koriste samo odobrene osiguravajuće kompanije, čime bi se lakše sprečavalo poslovanje s neprovjerenim operaterima.
“Ne možemo blokirati cijelo more, ali možemo uspostaviti veću kontrolu,“ izjavio je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna.
Nakon što je EU 2022. zabranila uvoz ruske nafte i postavila cjenovni limit zajedno sa G7, Moskva je razvila sistem brodova koji sada prevoze više od 80% njene sirove nafte. Tokom 2023., 348 ovih brodova napustilo je baltičke luke, prevozeći 40% ukupnog ruskog izvoza nafte, što predstavlja ključni izvor finansiranja ruskog vojnog budžeta.
“Bez zaustavljanja sive flote, omogućavamo Rusiji glavni izvor prihoda”, izjavio je ekspert Isaac Levi iz Centra za istraživanje energije i čistog zraka.
Iako baltičke i nordijske zemlje žele nastaviti sa zapljenama tankera, stručnjaci upozoravaju na ozbiljne pravne i geopolitičke posljedice. Van teritorijalnih voda, ovakve mjere bi mogle izazvati tužbe vlasnika brodova, kao i diplomatsku odmazdu Rusije.
Moskva bi mogla odgovoriti jačanjem prisustva svoje mornarice u Baltičkom moru kako bi pratila tankere, što bi dodatno zakomplikovalo primjenu sankcija.
“Suočavamo se s eskalacijom”, upozorio je profesor pomorske sigurnosti Christian Bueger sa Univerziteta u Kopenhagenu. “Očekujemo sve više napada na kritičnu infrastrukturu, i na moru i na kopnu”.
Uprkos ovim rizicima, baltičke zemlje ostaju odlučne u namjeri da preduzmu konkretnu akciju, a Estonija, Latvija i Litvanija traže koordinaciju sa EU. Litvanija već priprema zakon koji bi omogućio vlastima da zaplijene brodove koji usidre sidra u njenim vodama, čak i ako se nalaze tik izvan teritorijalne granice.
“Imamo mogućnosti za odlučnije djelovanje i iskoristit ćemo ih”, izjavio je Tsahkna.
Istovremeno, EU razmatra donošenje zajedničkih smjernica koje bi olakšale tumačenje međunarodnih zakona i unaprijedile legitimitet zapljena tankera.
Litvanska ministrica odbrane Dovilė Šakalienė naglasila je potrebu za jačim mjerama. “Sanckionisani brodovi ne bi smjeli slobodno ploviti bez posljedica”, izjavila je nakon sastanka kabineta, prenosi Politico.
Ostaje da se vidi hoće li europske zemlje uspjeti provesti ove mjere i kako će Moskva odgovoriti na sve oštrije sankcije i pokušaje zapljene svojih tankera u Baltičkom moru.