Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
Dana 4. septembra u Parizu je održan sastanak Koalicije voljnih, uz učešće predsjednika Ukrajine. Ovaj sastanak bio je najveći po broju učesnika: 38 zemalja, uključujući ne samo Evropu, već i Kanadu, Japan, Australiju, Novi Zeland. Razgovaralo se o tome šta je svaka od zemalja koalicije spremna učiniti kako bi garantovala sigurnost Ukrajine na kopnu, moru, u zraku i u sajberprostoru. Doprinosi saveznika su dokumentovani, potvrđeni na nivou ministara odbrane i odobreni na nivou političkih lidera država. Ne jedina, ali ključna garancija sigurnosti je jaka ukrajinska vojska, pa će je saveznici podržati finansijski, oružjem, obukom, proizvodnjom itd.
Sastanak u Parizu ojačao je međunarodnu podršku Ukrajini, a posebno je istaknuta podrška Sjedinjenih Američkih Država, kao i zajednički stav saveznika o daljoj pomoći i sigurnosti Ukrajine nakon završetka rata. 26 zemalja se složilo da pruži sigurnosne garancije Ukrajini. Ovo su prve ozbiljne specifičnosti nakon dugo vremena.
Odluke donesene u Parizu usmjerene su ne samo na pomoć Ukrajini, već i na garantovanje stabilnosti i sigurnosti cijelog evropskog kontinenta. Odvraćanje ruskih trupa sada sprječava novi rat u Evropi. Ukrajinski partneri imaju zajedničko razumijevanje da osnova sigurnosnih garancija trebaju biti snažne ukrajinske oružane snage i da su svi pokušaji ograničavanja Oružanih snaga Ukrajine neprihvatljivi.
Na sastanku Koalicije voljnih postignut je dogovor o prisustvu vojnih saveznika nakon završetka rata radi pružanja sigurnosnih garancija. Ovaj dogovor treba formalizirati u pravno obavezujućim dokumentima. To ukazuje na ozbiljnu namjeru postizanja trajnog mira. Ukrajinski saveznici vide da Rusija odugovlači pregovarački proces i želi nastaviti rat. Kremlj je moguće prisiliti na mir samo povećanjem podrške Ukrajini i povećanjem pritiska na Rusiju.
Predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da će Evropa i Sjedinjene Američke Države uvesti nove sankcije protiv Rusije ako Moskva izbjegava mirovne pregovore. Napomenuo je da je u početku planiran bilateralni sastanak Putina i Zelenskog, zatim trilateralni sastanak uz učešće Trumpa, a kasnije i četverostrani – očito, također uz učešće Evrope. Ovo je dokaz stvarnih koraka Koalicije voljnih.
Evropska vojna komanda razvila je plan za raspoređivanje trupa u Ukrajini, koji uključuje dvije grupe kopnenih snaga. Svrha jedne grupe je obuka i pružanje pomoći ukrajinskim borcima, a svrha druge je formiranje snaga odvraćanja kako bi se spriječila nova ruska agresija. Plan predviđa, prema Wall Street Journalu, raspoređivanje više od 10.000 vojnika iz nordijskih zemalja, baltičkih država, Holandije, Australije, ukupno 10 zemalja. Patroliranje ukrajinskim zračnim prostorom obavljat će zračne snage stacionirane izvan Ukrajine.
Evropljani čekaju jasnu izjavu administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa u vezi s nivoom podrške Amerike. U augustu je američki lider signalizirao da su Sjedinjene Države spremne rasporediti zračne snage kako bi podržale evropske sigurnosne snage u Ukrajini, ali je isključio raspoređivanje američkih kopnenih trupa.
Prema riječima evropskih zvaničnika, ukrajinski zvaničnici su insistirali na značajnom učešću SAD-a u poslijeratnim sigurnosnim garancijama, tvrdeći da agresorska Rusija ne bi ozbiljno shvatila sigurnosne garancije bez američke vojne podrške.
Američki predsjednik Donald Trump, razgovarajući s ključnim evropskim saveznicima Kijeva, rekao im je da je potreban veći finansijski pritisak na Rusiju i njenog glavnog saveznika, Kinu, kako bi se Kremlj prisilio da okonča rat u Ukrajini. Trump je u telefonskom razgovoru rekao da “evropski lideri moraju izvršiti ekonomski pritisak na Kinu zbog finansiranja ruskih ratnih napora”.
Trumpu je rečeno da samo Mađarska i Slovačka uvoze naftu iz Rusije. Kada je Trump razgovor skrenuo na sankcije protiv Rusije, predstavnici zemalja EU ponudili su da pošalju svoje delegate u Washington u roku od 48 sati kako bi formirali radnu grupu za sankcije protiv Rusije. Od velike ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Evropa pokušava da se oslobodi zavisnosti od Rusije za snabdijevanje energijom.
Evropska komisija je predložila zakonodavstvo kojim bi se postepeno ukinuo uvoz ruske nafte i gasa u EU do 1. januara 2028. godine. Istovremeno, Mađarska i Slovačka, čiji lideri imaju bliske veze sa Kremljom, nastavljaju da uvoze ruske energetske proizvode, uprkos koracima EU da diverzifikuju svoje izvore. Francuski predsjednik je rekao da su „predsjednik Trump i američka administracija izrazili zabrinutost, kao što smo to činili od početka ovog sukoba, zbog izbora dvije članice Evropske unije koje nastavljaju da kupuju rusku naftu. I mislim da je to ispravno, jer su se ove zemlje ponekad opravdavale pozivajući se na svoju bliskost sa novom američkom administracijom. Dakle, koherentnost SAD-a i Evrope po ovom pitanju samo će učiniti prekid takvih praksi efikasnijim.“
Istovremeno, Volodimir Zelenski je istakao: „Američki predsjednik je veoma nezadovoljan što Evropa kupuje rusku naftu. Znamo da se radi o Mađarskoj, Slovačkoj. Ali želim da podsjetim sve da kada je Rusija napala naš energetski sektor, a mi smo kao odgovor napali njihov energetski sektor, na kojem oni zarađuju novac, a zatim taj novac troše na oružje, upravo su te dvije zemlje žalile predsjedniku Trumpu da je Ukrajina takva, da smanjuje mogućnosti dobijanja relevantne nafte. Danas SAD apsolutno otvoreno govore o tome da, nazivajući ove zemlje, pomažu „ruskoj“ ratnoj mašineriji. I svi mi to moramo zaustaviti.“
Rusija je više puta odbacila ideju o raspoređivanju evropskih trupa na teritoriji Ukrajine, a Putin je upozorio da je Moskva spremna da „vojno riješi svoje zadatke“ ako se ne može pronaći prihvatljiv mirovni sporazum. Putin je zaprijetio stranom kontingentu koji se planira rasporediti u Ukrajini. To je izjavio na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku.
„Ako se u Ukrajini postigne dugoročni mir, neće biti smisla imati strane trupe tamo. Ako se bilo kakve strane trupe pojave u Ukrajini, posebno sada, tokom neprijateljstava, pretpostavljamo da će to biti legitimne mete za njihovo uništenje“, rekao je lider Kremlja. Istovremeno, Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je da bi sigurnosne garancije trebalo pružiti i Ukrajini i Rusiji.
Peskov je također rekao da je Ruska Federacija protiv toga da strani vojni kontingenti garantuju sigurnost Ukrajine. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte odgovorio je rekavši da Rusija nema pravo da određuje uslove za prisustvo stranih trupa u Ukrajini u okviru sigurnosnih garancija. To je rekao tokom govora na Praškom samitu o odbrani. Rutte je naglasio da je Ukrajina nezavisna država i da samo ona ima pravo da odlučuje o svojoj sigurnosti.
„Ukrajina je suverena država. Ako Ukrajina želi da ima snage za garanciju sigurnosti kako bi održala mir, to je njihova stvar. Niko drugi ne može da se protivi tome. I mislim da zaista moramo prestati da Putina činimo previše uticajnim“, naglasio je generalni sekretar NATO-a. Dodao je da ne treba pridavati važnost stavu Rusije o mogućem raspoređivanju stranih trupa u Ukrajini, jer ta država nema nikakve veze s tim.
Predsjednik Ukrajine je na zajedničkoj konferenciji za novinare s Macronom rekao da Kijev i njegovi saveznici već razumiju opću strukturu sigurnosnih garancija. Napomenuo je da svaka zemlja koja je spremna dati svoj doprinos priprema relevantne dokumente koji će definirati okvir saradnje.
“Snažna ukrajinska vojska bit će ključna za sve takve obaveze”, naglasio je Zelenski, pozivajući evropske odbrambene kompanije da maksimiziraju svoj rad na podršci odbrambenom potencijalu Ukrajine. Očekuje se da će paket sigurnosnih garancija uključivati diplomatske, finansijske i vojne elemente usmjerene na jačanje odbrambenih sposobnosti Ukrajine. V. Zelenski je napomenuo da Rusija čini sve što je moguće da odugovlači pregovarački proces i nastavi rat. Potrebno je povećati podršku Ukrajini i povećati pritisak na Rusiju.
Trenutno je u toku priprema 19. paketa sankcija od strane Evropske unije. Japan također radi na koracima sankcija. Aktivnosti Koalicije voljnih dokaz su da Ukrajina ima pouzdane međunarodne partnere i da može računati na njihovu podršku danas i u budućnosti.