Finska očekuje da će Rusija pojačati vojnu prisutnost duž njihove zajedničke granice nakon završetka rata u Ukrajini, posebno nakon izvještaja o ojačavanju ruskih vojnih baza u blizini granice s NATO-om.
General-major Sami Nurmi, zadužen za strategiju finskih odbrambenih snaga, izjavio je da vojska pomno prati aktivnosti Moskve i da, kao dio NATO saveza, priprema se za najgori scenario.
Finska granična straža saopštila je u srijedu da je završila postavljanje prvih 35 kilometara planirane ograde duge 200 kilometara na istočnoj granici s Rusijom, koja je zatvorena više od godinu dana nakon što je Helsinki optužio Moskvu za usmjeravanje tražioca azila prema Finskoj, prenosi The Guardian.
Ograda je opremljena kamerama i senzorima koji mogu razlikovati ljude od životinja koje prelaze granicu. Satelitski snimci objavljeni u The New York Timesu ukazuju na proširenje vojne infrastrukture blizu finske granice, uključujući redove šatora, vojna vozila, obnovu skloništa za borbene avione i radove na ranije neaktivnoj bazi za helikoptere.
“Vidimo umjerene pripreme što se tiče izgradnje infrastrukture blizu naših granica, što znači da će, nakon što rat u Ukrajini završi, početi vraćati snage koje su se borile u Ukrajini, osobito kopnene snage” – izjavio je Nurmi.
Iako to nije bilo neočekivano s obzirom na brzo pridruživanje Finske NATO-u 2023. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu, Nurmi je naglasio da se ove pripreme pomno prate.
“Oni to rade u fazama. Rekao bih da su brojke zasad umjerene. Ne radi se o velikim građevinskim projektima, ali se na određenim mjestima gradi nova infrastruktura, priprema teren te se dovodi nova oprema” – rekao je Nurmi.
Na promjene u ruskim aktivnostima, američki predsjednik Donald Tramp reagovao je u utorak izjavivši novinarima da “uopće nije zabrinut zbog toga”, dodajući da će Finska i Norveška “biti vrlo sigurne”. Podržavajući predsjednikov stav, Nurmi je istakao da “iz ovog smjera nema neposredne vojne prijetnje prema Finskoj ili NATO-u”.
“Ono što se dogodilo odmah nakon napada na Ukrajinu bilo je to da smo zatražili članstvo u NATO-u, a zatim, kad smo primljeni, Rusija je objavila kako će početi mijenjati svoje vojne instalacije uz granicu” – objasnio je Nurmi.
Finski građani, naviknuti na stalnu prijetnju od svog istočnog susjeda, i dalje se u velikom broju prijavljuju na tečajeve obuke za izvanredne situacije. Finska nacionalna ženska udruga za pripremu u hitnim slučajevima (Nasta) izvijestila je da je zanimanje za obuku i dalje veliko nakon naglog porasta 2022. godine.
Više od 800 žena prijavilo se za proljetni tečaj, a većina tečajeva popuni se u roku od tri do četiri minute. Suvi Aksela, voditeljica komunikacija i organizacije Naste, izjavila je da jačanje snaga uz granicu nije značajna tema u Helsinkiju.
“Nama to nije jako alarmantno. Navikli smo slušati razne stvari iz Rusije, poput svih tih prijetnji, i znali smo da su rekli kako će pojačati svoju prisutnost na granici čim pristupimo NATO-u. Vjerojatno će to i učiniti, jednostavno zato što je to Rusija” – izjavila je.