Damir Došen, koji je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđen na pet godina zatvora nakon što je priznao krivicu da je bio vođa smjene u logoru “Keraterm” u Prijedoru 1992. godine, na društvenoj mreži Facebook negirao je postojanje bijelih traka i vrijeđao žrtve pogrdnim imenima.
Iako je tokom izricanja presude u Haagu u oktobru 2001. godine izjavio da je kriv pred Bogom i ljudima i da mu je žao svake žrtve, sa Facebook profila pod imenom Damir Kain Došen ostavljen je komentar u kojem se tvrdi da su “bijele trake izmišljene” i u kojem se iznose uvrede na račun Bošnjaka.
U spornom komentaru se navodi da ne postoji nijedan dokaz o bijelim trakama, uz tvrdnju da su zatočenici sami sebe odveli u fabriku keramičkih pločica zbog učešća u napadima na srpske snage.
Nasuprot ovim tvrdnjama, haškim presudama je zvanično utvrđeno da je “Keraterm” bio logor za nesrpsko stanovništvo koji je otvorio lokalni Krizni štab, te da je kroz njega prošlo više hiljada Bošnjaka i Hrvata koji su ubijani i zlostavljani. Takođe, u najmanje dvije pravosnažne presude Haškog tribunala utvrđeno je da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da u znak lojalnosti okači bijele plahte na kuće i nosi bijele trake oko ruke.
Reakcije udruženja logoraša i raniji incidenti u Prijedoru
Predsjednik Udruženja logoraša “Prijedor '92” Mirsad Duratović izjavio je za Detektor da nije iznenađen ovakvim ponašanjem, ističući da osuđeni ratni zločinci po povratku na slobodu često negiraju zločine koje su ranije priznali.
Duratović navodi da su se osuđeni u sudnicama dodvoravali Haškom tribunalu kako bi dobili manje kazne, dok se nakon odsluženja kazne javno dodvoravaju lokalnom stanovništvu i saborcima, pokušavajući opravdati svoje djelovanje i poništiti ranija priznanja koja su bila uslovljena pravnim procedurama i imenovanjem saizvršilaca.
Ovo nije prvi slučaj organizovanog ili pojedinačnog negiranja utvrđenih činjenica o Prijedoru. Ranije su postojanje bijelih traka negirale lokalne grupe poput “Samopoštovanja” i “Principa”, koje su uticale na zabrane mirnih šetnji i etiketirale aktiviste koji traže izgradnju spomenika za 102 ubijene djece Prijedora.
Također, prošle godine je Aleksandar Knjeginjić, koji je takođe osuđen za ratne zločine u ovom gradu, pokrenuo peticiju protiv obilježavanja Dana bijelih traka. Zbog tog čina protiv njega je podnesena prijava nadležnim organima, ali Tužilaštvo BiH još uvijek nije donijelo zvaničnu tužilačku odluku.
Povodom novih komentara Damira Došena, Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine iz Tužilaštva BiH do trenutka objave teksta nije stigao odgovor na upit da li je protiv njega zaprimljena zvanična prijava.