Rusija je u četvrtak uputila novu prijetnju Evropskoj uniji, upozoravajući da bi eventualno korištenje ili zapljena ruske zamrznute imovine mogla biti shvaćena kao “casus belli”, odnosno povod za rat. Oštru poruku iznio je Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Savjeta za sigurnost i bivši predsjednik Rusije, poznat po svojim radikalnim istupima.
Medvedev je na ruskoj platformi MAX poručio da bi, ukoliko se EU odluči na tzv. reparacijski kredit zasnovan na ruskim sredstvima blokiranim u Belgiji, takav potez mogao biti okarakterisan kao “posebna vrsta povoda za rat, sa svim posljedicama koje bi iz toga proistekle za Bruxelles i pojedine članice EU”.
“Ako se odluče da ukradu ruska sredstva, povrat tih fondova neće se desiti preko suda, nego kroz stvarne reparacije koje će platiti poraženi neprijatelji Rusije”, dodao je Medvedev.
Evropska komisija traži način da pomogne Ukrajini
Evropska komisija razmatra model kojim bi se ruska zamrznuta sredstva, bez formalnog oduzimanja, iskoristila kao osnova za finansijsku podršku Ukrajini. U srijedu je predloženo uvođenje “Reparacijskog kredita” za Kijev, koji bi se finansirao iz bilansa evropskih institucija koje drže rusku državnu imovinu blokiranu od početka invazije 2022. godine.
Planom je predviđeno otključavanje 90 milijardi eura, što čini oko dvije trećine finansijskog jaza Ukrajine koji je Međunarodni monetarni fond procijenio na više od 136 milijardi dolara za period 2026-2029. Evropske zemlje do sada su koristile samo profit od zamrznutih sredstava, ali se sada razmatra korištenje kapitala – korak koji dijeli Uniju.
Belgija, u kojoj se nalazi Euroclear – institucija koja drži najveći dio ruske državne imovine – posebno je oprezna zbog pravnih posljedica eventualnog korištenja kapitala, naročito nakon završetka rata. Zvaničnici ističu da bi države članice morale preuzeti zajedničku odgovornost.
Jedan evropski zvaničnik za CNBC je rekao da bi odluka o zaduživanju EU za pomoć Ukrajini zahtijevala jednoglasnost. Međutim, korištenje zamrznute ruske imovine moglo bi se usvojiti kvalifikovanom većinom, što čini ovu opciju politički lakšom – ali mnogo rizičnijom.
Mađarska ostaje čvrsto protiv daljnjeg finansiranja Ukrajine, što dodatno komplikuje donošenje zajedničke odluke.
SAD pojačava diplomatski pritisak, razgovori bez proboja
Dok se u Briselu raspravlja o finansijama, međunarodni diplomatski pritisak oko Ukrajine raste. Rustem Umerov, šef ukrajinskog nacionalnog vijeća za sigurnost, sastaje se u četvrtak u Miamiju s američkim specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom radi nastavka mirovnih konsultacija.
Istovremeno, francuski predsjednik Emmanuel Macron boravi u Pekingu, gdje se sastaje s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Očekuje se da će Macron pozvati Kinu da ozbiljnije doprinese rješavanju ukrajinske krize.
Prethodni razgovori između ruskih i američkih predstavnika, uključujući susrete koji uključuju i posebnog američkog pregovarača Jareda Kushnera, nisu donijeli opipljiv napredak. Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je tek da su pregovori bili “razumno dobri”, ali nije dao više detalja o potencijalnom dokumentu predočenom Moskvi.
Još uvijek nije jasno o kojem mirovnom planu se razgovara, nakon što je ranije navodno postojao tajni američko-ruski dokument od 28 tačaka koji je dostavljen Ukrajini.