Podaci Centralne izborne komisije BiH koje je pribavio Transparency International BiH otvaraju nove sumnje na moguće izborne nepravilnosti na više biračkih mjesta u RS-u. Analiza zvanične izlaznosti pokazuje da je na pojedinim biračkim mjestima tempo glasanja bio statistički gotovo nemoguć.
Na dva biračka mjesta u Zvorniku – Karakaj D i Tabanci – prijavljena izlaznost bila je takva da bi, prema dostupnim podacima, u periodu od 11 do 15 sati na svake 53 sekunde glasao jedan birač. Na oba biračka mjesta kandidat SNSD-a Siniša Karan osvojio je oko 80 posto glasova.
Transparency International BiH navodi da podaci o odzivu birača u različitim vremenskim intervalima, koje su dobili od CIK-a, ukazuju na obrazac koji je već ranije prepoznat i dokazan u slučajevima izbornih manipulacija. Upravo je nerealno kratko vrijeme glasanja po biraču bilo jedan od ključnih razloga za poništenje izbora u Doboju 2020. godine.
Sličan obrazac uočen je i ovaj put na ukupno 11 biračkih mjesta u Doboju, Zvorniku i Laktašima, gdje Siniša Karan ostvaruje razliku od više od 2.900 glasova. Na tim mjestima u pojedinim intervalima prosječno vrijeme glasanja iznosilo je između 50 i 70 sekundi, dok dodatnu sumnju izaziva nagli skok izlaznosti u posljednjim satima glasanja.
U izbornoj forenzici, kombinacija izuzetno visoke izlaznosti i nerealno kratkog vremena glasanja smatra se ozbiljnim indikatorom mogućih izbornih prevara, zbog čega TI BiH poziva CIK na detaljnu istragu. Ranije su već objavili analizu distribucije glasova u odnosu na izlaznost, koja pokazuje neprirodno visok udio glasova kandidata sa najvećim brojem osvojenih glasova na biračkim mjestima s iznadprosječnom izlaznošću.
Na čak 40 biračkih mjesta gdje kandidat SNSD-a ostvaruje podršku od 70 i više posto, izlaznost je znatno veća od prosjeka, a novi podaci o dinamici glasanja dodatno pojačavaju sumnje. CIK je u međuvremenu pokrenuo postupak po službenoj dužnosti zbog sumnje na kršenje izbornih pravila, a članovi Komisije posljednjih dana iznosili su ozbiljne informacije o razmjerama mogućih izbornih manipulacija.
Podsjeća se i na slučaj u kojem je otkriveno 1.660 birača koji su potpisani kao da su glasali, iako nisu posjedovali nijedan važeći lični dokument. Još se očekuju rezultati grafoloških analiza koje bi trebale pokazati da li je neko masovno potpisivao birače koji nisu izašli na izbore.
Transparency International BiH naglašava da postupak još traje i da izborni rezultat nije potvrđen, uprkos informacijama koje se plasiraju u javnosti da je izborni proces završen i da je pobjednik proglašen. Iz te organizacije poručuju da CIK, bez obzira na političke pritiske, mora ispitati sve sumnje, čak i u slučajevima kada u zapisnicima biračkih odbora nema evidentiranih primjedbi.
TI BiH podsjeća da su i ranije utvrđeni slučajevi trgovine biračkim odborima, te da izmjene zakona, uključujući uvođenje nestranačkih predsjednika biračkih odbora, nisu u potpunosti otklonile ovaj problem. U brojnim sudskim postupcima posmatrači su svjedočili da „nisu vidjeli nepravilnosti“, iako je kasnije dokazano masovno dopisivanje glasova, uključujući i glasove preminulih osoba.
Kao primjer navodi se Srebrenica 2020. godine, gdje je utvrđeno da je oko 20 posto potpisa bilo krivotvoreno, iako su 91 član biračkog odbora tvrdili da nepravilnosti nije bilo. Tada je CIK utvrdio da su pojedinci glasali u ime birača koji nisu izašli na izbore, koristeći identifikacione dokumente sa prekrivenim podacima.
Otkrivene nepravilnosti potaknule su građane da se obraćaju CIK-u s upitima da li je neko glasao u njihovo ime. Ipak, CIK je na nekoliko posljednjih sjednica odbijao takve zahtjeve za pristup informacijama, uz obrazloženje da bi njihovo pribavljanje zahtijevalo angažman većeg broja službenika.
TI BiH smatra da je razotkrivanje izbornih manipulacija od izuzetne važnosti i da u tom procesu značajnu ulogu mogu imati upravo svjedočenja građana čiji je identitet eventualno zloupotrijebljen.