Vlada Nikaragve je najavila da će prekinuti diplomatske odnose s Izraelom, čime se dodaje rastućoj izolaciji zemlje na globalnoj sceni usred rata u Gazi.
Potpredsjednica Nikaragve, Rosario Murillo, objavila je ovu odluku državnim medijima u petak, nakon što je Kongres zemlje usvojio rezoluciju koja poziva na akciju povodom godišnjice rata u Gazi 7. oktobra. Murillo, koja je supruga predsjednika Danijela Ortege, izjavila je da je njen muž naredio vladi da “presiječe diplomatske odnose s fašističkom i genocidnom vladom Izraela”.
Ova najava je većinom simbolična, s obzirom na to da Izrael nema rezidentnog ambasadora u nikaragvanskoj prestonici Managui i da su odnosi između dviju zemalja gotovo nepostojeći. Ipak, ova odluka dolazi u trenutku kada je Izrael pod sve većim diplomatskim pritiskom usred brutalne kampanje u Gazi i širenja napada širom Bliskog istoka, uključujući Liban.
Broj poginulih u Gazi je prešao 42.000, a hiljade drugih su ubijene u bombardovanju u Libanu, posebno u posljednjih nekoliko nedelja.
Vlada Nikaragve je u petak osudila rat Izraela u Gazi i navela da se borbe sada “šire prema Libanu i ozbiljno prete Siriji, Jemenu i Iranu”.
Oporba ratu u Gazi je relativno raširena u Latinskoj Americi, gdje su ljevičarski lideri u zemljama poput Brazila, Kolumbije i Čilea postali otvoreni kritičari Izraela.
Palestinska misija pri Ujedinjenim nacijama je u petak objavila da su te tri zemlje pomogle da se pokrene pismo podrške generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu, kojeg je Izrael proglasio nepoželjnom osobom prošle sedmice.
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro prekinuo je diplomatske odnose s Izraelom u maju, nazvavši administraciju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua “genocidnom”. Brazilski lider Luiz Inacio Lula da Silva također je istog mjeseca opozvao ambasadora te zemlje u Izraelu i uporedio je rat u Gazi sa holokaustom.