Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Haagu odbio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Miće Stanišića, bivšeg ministra unutrašnjih poslova RS-a i saradnika Radovana Karadžića, osuđenog na 22 godine zatvora zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Predsjednica Mehanizma, sutkinja Graciela Gatti Santana, u odluci je zaključila da Stanišić nije pokazao dovoljno znakova rehabilitacije, posebno kada je riječ o prihvatanju odgovornosti i iskrenom kajanju za počinjene zločine.
Iako je odslužio više od dvije trećine kazne i uzorno se ponašao u zatvoru, to nije bilo dovoljno da mu bude odobreno prijevremeno puštanje na slobodu.
“Težina njegovih zločina velika je i taj čimbenik govori protiv odobravanja prijevremenog puštanja na slobodu”, navela je sutkinja u obrazloženju odluke.
Osuđen zbog progona Bošnjaka i Hrvata
Stanišić je 2013. godine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju proglašen krivim za ubistva i mučenja kao kršenja zakona i običaja ratovanja te progon kao zločin protiv čovječnosti.
Osuđen je na 22 godine zatvora, a Žalbeno vijeće je 2016. godine u cijelosti potvrdilo presudu.
Sud je utvrdio da je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio trajno uklanjanje Bošnjaka i bosanskih Hrvata s teritorija planirane srpske države. Stanišić je tokom rata obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova RS-a.
Haškom sudu predao se u martu 2005. godine, a od augusta 2019. kaznu je služio u Poljskoj. U januaru 2025. prebačen je u pritvorsku jedinicu Ujedinjenih nacija u Haagu jer Poljska više nije mogla nastaviti izvršavati njegovu kaznu.
Uzorno ponašanje u zatvoru nije bilo dovoljno
Stanišić je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu podnio 4. septembra ove godine. Pozvao se na činjenicu da je već odslužio dvije trećine kazne, što mu prema pravilima Mehanizma daje pravo da zatraži razmatranje prijevremenog oslobađanja.
Tu granicu dosegnuo je još 24. septembra 2024. godine. Međutim, sutkinja je naglasila da odsluženje dvije trećine kazne ne podrazumijeva automatsko pravo na slobodu, posebno kada je riječ o osobama osuđenim za najteže međunarodne zločine.
U izvještaju pritvorske jedinice navedeno je da se Stanišić ponaša uzorno, da je pristojan prema osoblju i drugim zatvorenicima te da nije imao disciplinskih problema.
Sutkinja je pohvalila njegovo ponašanje, ali je istakla da se ono samo po sebi ne može smatrati dokazom rehabilitacije.