Pored intenzivnog jačanja konvencionalne vojne moći, Kina ubrzano povećava veličinu i sposobnosti svojih nuklearnih snaga, navode američka vojska i stručnjaci za kontrolu naoružanja.
Komandant američkog Strateškog zapovjedništva, general Entoni Katon, izjavio je u martu pred Kongresom da je direktiva kineskog lidera Sija Đinpinga, prema kojoj kineska vojska treba biti spremna da preuzme Tajvan do 2027. godine, potaknula širenje nuklearnih kapaciteta koji se mogu lansirati sa kopna, mora i iz zraka, prenosi Reuters.
U svojoj nacionalnoj odbrambenoj politici za 2023. godinu, Kina je ponovila dugogodišnje obećanje da neće prva upotrijebiti nuklearno oružje ni pod kojim okolnostima. Politika “no first use” (“nećemo prvi upotrijebiti”) uključuje i obećanje da Kina neće koristiti niti prijetiti nuklearnim oružjem protiv država koje ga nemaju.
Na upite, ministarstvo odbrane u Pekingu je odgovorilo da “nuklearni rat ne može biti dobijen i ne smije se voditi”. Dodali su da se Kina pridržava “nuklearne strategije samoodbrane i politike da neće prva upotrijebiti” takvo oružje.
U godišnjem izvještaju o kineskoj vojnoj moći, Pentagon je ipak naveo da kineska strategija vjerovatno podrazumijeva mogućnost prve upotrebe nuklearnog oružja kao odgovor na konvencionalne napade koji ugrožavaju održivost njenih nuklearnih snaga, komandnog lanca ili kontrole, ili koji bi mogli oponašati efekte nuklearnog udara. Prema izvještaju, Peking bi mogao razmotriti i upotrebu nuklearnog oružja u slučaju da konvencionalni vojni poraz na Tajvanu “ozbiljno ugrozi” opstanak komunističkog režima.
Kinesko ministarstvo odbrane je poručilo da se protivi “svakom pokušaju da se pojača tzv. ‘kineska nuklearna prijetnja’ s ciljem klevetanja Kine i obmanjivanja međunarodne zajednice”.
Kina širi i modernizuje svoj arsenal brže nego bilo koja druga nuklearno naoružana sila i trenutno ima oko 600 nuklearnih bojevih glava, navodi Bulletin of the Atomic Scientists, nevladina organizacija sa sjedištem u Čikagu.
Prema njihovim podacima, Kina gradi oko 350 novih silosa za rakete i nekoliko novih baza za mobilne lansere. Procjenjuje se da Narodna oslobodilačka vojska (PLA) raspolaže sa oko 712 lansera za kopnene rakete, ali nisu svi namijenjeni za nuklearno naoružanje. Od tog broja, 462 lansera mogu nositi projektile “koje mogu dosegnuti kontinentalne Sjedinjene Države”.
Mnogi lanseri PLA koriste se za rakete kraćeg dometa s regionalnim ciljevima, ali većina njih nije pogodna za nuklearni udar, navodi Bulletin.
Pentagon procjenjuje da će PLA do 2030. godine imati više od 1.000 operativnih nuklearnih bojevih glava, u sklopu izgradnje šire sile koja uključuje oružje male snage za precizne udare, ali i interkontinentalne balističke rakete s eksplozivnim dejstvom od više megatona.