Trgovački brodovi od 200.000 tona, puni kontejnera, usidreni su uz obalu rijeke Elbe u Hamburgu. Dizalice polako istovaruju metalne kutije u kojima ima svega, od sirovina do hrane i elektronike, a u nekima i kokaina.
Između 2018. i 2023. zapljene kokaina porasle su za 750%, čime je Njemačka postala još jedno veliko europsko čvorište u sve široj globalnoj trgovini narkoticima, piše The Guardian. Priljev ne samo da povećava konzumaciju već potiče i korupciju u zemlji koja se smatra jednom od najmanje korumpiranih na svijetu.
“Svjedočimo infiltraciji u lučke infrastrukture u Hamburgu, podmićivanju policajaca u zamjenu za informacije, a u posljednje vrijeme imamo i državnog tužitelja koji čeka suđenje zbog navodnog odavanja informacija krijumčarima kokaina”, rekao je Daniel Brombacher, voditelj europskog ureda pri Globalnoj inicijativi za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.
Hamburška policija je 2021. izvela najveću zapljenu kokaina u povijesti Europe: 16 tona praha skrivenog u 1700 limenki, prevezenih iz Paragvaja u Hamburg. Glavni državni tužitelj u tom slučaju prošle se sedmice našao pred sudom pod optužbom da je bio na platnom spisku iste bande koju je trebao kazneno goniti.
Muškarac imenovan kao Yashar G. optužen je da je bandi odavao informacije o istrazi i upozoravao osumnjičenike na skorašnje uhićenje u zamjenu za 5000 eura mjesečno. Uhapšen je u oktobru nakon što je policija pratila šifriranu komunikaciju bande.
Kad su policajci probili mrežu nedugo nakon zapljene u Hamburgu, ključne osobe već su pobjegle u Dubai. Yashar je također optužen da je odavao osjetljive informacije i drugim narko-bandama. On negira sve optužbe.
Proizvodnja kokaina u Kolumbiji i njegova potrošnja u zapadnoj Europi dosežu rekordne razine. Isto vrijedi i za novac koji zarađuju europske mreže organiziranog kriminala koje distribuiraju drogu po težini vrjedniju od platine. Kilogram kokaina vrijedi 2000 dolara u Kolumbiji, ali kad stigne u Europu, košta oko 40.000 dolara.
Dobit se ne troši samo na luksuzne automobile i vile već i na “osiguranje” transporta sljedeće pošiljke. Kriminalne mreže sve dublje puštaju pipke u zemlje poput Nizozemske, Belgije, Švedske i Njemačke.
Hamburg je treća najveća luka Europske unije i prema Europolu sve je češće na meti narko-bandi. Insajderi poznati kao hafeninnentäter (uključujući lučke i brodske radnike, zaštitare i vozače kamiona) neprimjetno prenose drogu.
Sigurnosne službe zatražile automatsko oružje
Dvojica lučkih radnika iz Hamburga u aprilu su osuđena na zatvorske kazne zbog pomaganja u transportu 480 kilograma kokaina iz Ekvadora i omogućavanja fizičkog napada na kolegu koji je ugrozio posao.
Policija je pokrenula kampanju kako bi pomogla lučkim radnicima da se odupru pokušajima narko-bandi da ih regrutiraju ili ucjenjuju, ali pripadnici sigurnosnih službi u hamburškoj luci osjećaju se toliko ugroženo da su prošle godine zatražili podjelu automatskih pušaka. U jednom incidentu belgijska je policija upozorila lučku sigurnost u Hamburgu da naoružana francuska narko-banda planira upad kako bi povratila zaplijenjeni kokain.
U međuvremenu se profiti od kokaina prelijevaju na ulice Hamburga. Karl, koji je nekad radio kao redar u noćnom klubu, kaže da je novac od kokaina postao vidljiviji u posljednjih pet godina:
“Svakog vikenda vidiš sve više mladih muškaraca u Ferrarijima, Lamborghinijima i SUV-ovima od 150.000 eura. To nije novac zarađen prostitucijom, prijevarom ili kanabisom. To je novac od kokaina.”
Niz nedavnih slučajeva u Njemačkoj ukazao je na korupciju unutar policijskih redova: policajac u jugozapadnoj saveznoj državi Baden-Württemberg uhapšen je pod sumnjom da je bio na platnom spisku italijanske mafije ‘Ndranghete; visoki policijski dužnosnik u Hannoveru osumnjičen za primanje mita od krijumčara droge uhapšen je u januaru; policajac uhićen u Bonnu u augustu optužen je da je slao povjerljive informacije pripadnicima nizozemsko-marokanske mafije.
Neviđen priljev novca u organizirani kriminal
“Kokainska zlatna groznica u Njemačkoj i EU-u u posljednjem desetljeću dovela je do neviđenog priljeva novca u organizirani kriminal. Nikad nije bilo toliko kapitala na raspolaganju, niti je organizirani kriminal imao toliko motiva da ulaže u mito kako bi osigurao nastavak poslovanja”, rekao je Brombacher.
Glasnogovornik hamburške policije rekao je sljedeće: “Međunarodne kriminalne organizacije često regrutiraju zaposlenike u lučkoj industriji kako bi održale krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike u Njemačku i Europu preko luke Hamburg. Ti takozvani ‘unutarnji lučki prijestupnici’ imaju posebnu ključnu ulogu u ovoj vrsti ilegalnog uvoza droge.”
Stručnjaci za organizovani kriminal upozoravaju da prava priroda korupcije koju donose mreže za krijumčarenje droga ostaje skrivena.
“Njemačka je vrlo teško priznala svoj problem s organiziranim kriminalom i još je danas uglavnom u poricanju. Iznenadni priljev kokaina tek je počeo činiti problem vidljivim”, rekla je Zora Hauser, kriminologinja sa Sveučilišta Cambridge čija je knjiga Mafia Expansion, o širenju ‘Ndranghete u Njemačkoj, objavljena u aprilu.
“Kombinacija fragmentirane policije, političkog zanemarivanja, slabog zakonodavstva, posebno u vezi s pranjem novca, te pretjerane zaštite podataka učinili su Njemačku rajem za kriminalne operacije”, tvrdi Hauser za The Guardian.
Unatoč svim naporima policije u suzbijanju trgovine kokainom u Europi, opskrba je obilna, a cijena otprilike ista kao prije 10 godina. Kad su Nizozemci uložili 524 miliona eura u povećanje sigurnosti u lukama kao odgovor na seriju mafijaških egzekucija povezanih s kokainom, bande su se jednostavno prebacile na luke u Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Skandinaviji i baltičkim zemljama.
Krijumčarenje je moguće zbog korupcije javnih službenika
Zapljene kokaina u Hamburgu bile su manje 2024. godine, ali droga i dalje stiže u izobilju: malim brodovima u manje sjevernonjemačke luke ili preko “parazitskog krijumčarenja”, pri čemu se kokain pričvršćuje na vanjsku stranu trupa teretnog broda, a preuzimaju ga ronioci u odredišnoj luci.
Kriminolozi upozoravaju da samo hapšenje krijumčara nije dovoljno, potraga za korupcijom mora ići dublje.
“Krijumčarenje kokaina i pranje novca u Njemačkoj mogu funkcionirati u velikom obujmu samo kroz korupciju javnih službenika i drugih posrednika. Ali istražitelji se fokusiraju samo na počinitelje unutar kriminalnih mreža”, rekao je Robin Hofmann, stručnjak za organizirani kriminal sa Sveučilišta Maastricht.
Umjesto toga, rekao je Hofmann, potragu za infiltracijom kokainskog novca treba proširiti na posrednike, advokate, lokalne političare i financijske savjetnike koji omogućuju organizirani kriminal i profitiraju od njega, kao što je to učinjeno u Nizozemskoj.