“Proizvodi i usluge u Rusiji će 2026. godine značajno poskupjeti. Promjene u Poreskom zakonu Ruske Federacije dovešće do smanjenja limita prihoda za rad po patentu sa 60 na 10 miliona rubalja godišnje. Istovremeno, sa liste korisnika ove poreske olakšice biće uklonjeni maloprodaja i transport.”
Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
Očekivani dodatni prihod od ove mjere u 2026. iznosiće svega 1,27 milijardi rubalja, a u naredne dvije godine 3,3 milijarde.
“Ovi iznosi su neuporedivi s potencijalnim gubicima od zatvaranja preduzeća, rastuće nezaposlenosti, pada potražnje potrošača i rastuće inflacije” izjavio je Levchenko.
Promjene će uticati na više od 500.000 apoteka i prodavnica, kao i na više od 270.000 prevoznika, restorana srednjeg nivoa, kozmetičkih salona, autopraonica i određenih IT stručnjaka. Kao posljedica, čak milion ljudi — uključujući blagajnike, skladištare, vozače, špeditere i administratore prodavnica — moglo bi ostati bez posla.
“Masovni izlazak malih preduzeća sa tržišta neminovno će povećati nezaposlenost u regijama i izvršiti pritisak na lokalne budžete i službe za zapošljavanje.”
Sve navedeno rezultat je budžetske politike koja je, kako Levčenko ističe, “podređena vojnim prioritetima”. U isto vrijeme dok vojna potrošnja raste, sredstva za zdravstvo, obrazovanje, komunalne usluge i podršku malim preduzećima se smanjuju ili indeksiraju ispod stvarne inflacije.
“Novac se od građana uzima na direktne i skrivene načine – povećanjem tarifa i poreskog opterećenja, pooštravanjem pravila za individualne preduzetnike, kaznama i taksama, povećanjem cijena zbog rasta logističkih troškova i monopolizacijom tržišta.” Ovaj proces militarizacije javne potrošnje, prema Levchenku, dodatno ubrzava inflaciju i uništava štednju, ostavljajući ekonomiju bez perspektive razvoja.
Stanovi pod prijetnjom oduzimanja
Od 1. oktobra 2025. godine, prijedlog Državne Dume predviđa mogućnost oduzimanja praznih stanova čiji se vlasnici nisu formalno odrekli prava vlasništva. Odluku će donositi posebna komisija, a stanovi će biti prebačeni u opštinsko vlasništvo.
“Vrtlog korupcijskih shema se vrti na državnoj razini”, ističe Levčenko, upozoravajući da se iza ove mjere kriju ozbiljne prevare i zloupotrebe koje bi mogle lišiti građane njihovih nekretnina.
“Slatka inflacija”: Cijena šećera i osnovnih proizvoda u porastu
Levčenko navodi da bi cijene šećera mogle porasti do kraja godine za čak 20%, i to zbog slabog uroda šećerne repe. Proizvodne regije poput Belgoroda, Kurska, Voronježa i Lipecka zabilježile su pad prinosa za 25% u 2025. godini.
“Propast usjeva rezultat je neuspješne poljoprivredne politike i zamrznutih investicija.” Dodatno pogoršanje situacije očekuje se jer su mnoge poljoprivredne regije “na prvoj liniji fronta”.
Porast cijene šećera sa 68 na 81 rublju po kilogramu izazvaće domino efekat: povećanje cijena peciva, poslastica i sokova, što će dodatno pogoditi porodice s niskim primanjima. “Slatka inflacija će pogoditi mnoge oblasti prehrambene industrije”, upozorava Levčenko, naglašavajući da će građani početi kupovati jeftinije, ali sumnjivije zamjene – što može negativno uticati na zdravlje stanovništva.
Zdravstvo pod pritiskom: Nedostatak stručnog kadra i opasne greške
U ruskom zdravstvenom sistemu raste zabrinutost zbog sve većeg broja ljekara koji dolaze iz južnih susjednih zemalja. Neki od njih koriste lažnu dokumentaciju i nemaju potrebna znanja za obavljanje medicinske prakse.
“Pacijenti se žale na ljekare koji traže informacije na internetu tokom pregleda”, a sve češće su i dijagnostičke greške, naročito u udaljenim regijama gdje nema mogućnosti odlaska u privatne klinike.
Zbog manjka osoblja, vrijeme čekanja na preglede je duže, a kvalitet zdravstvenih usluga pada. U ozbiljnim slučajevima, poput infarkta ili komplikovanih porođaja, posljedice mogu biti smrtonosne. Greške u liječenju nerijetko znače gubitak posla, dodatne bolničke troškove i hronične zdravstvene probleme.
Kolaps javnog prevoza i urušavanje infrastrukture
Rusija priprema drastično smanjenje budžeta za javni prevoz. Planirani iznos za 2026. godinu biće smanjen sa 42,6 na svega 13,8 milijardi rubalja, iako je projektom planirana kupovina novih autobusa, tramvaja i trolejbusa, te modernizacija saobraćajne infrastrukture.
U isto vrijeme, likvidna sredstva Fonda nacionalnog blagostanja smanjena su tri puta od 2022. godine, i sada jedva prelaze 4 triliona rubalja.
Da bi pokrila rastuće vojne troškove, vlada planira povećati PDV na 22%, kao i poreze za mala preduzeća. Budžetski deficit će 2025. iznositi 5,7 biliona rubalja, a naredne godine 3,8 biliona.
“Vlada doslovno prisiljava Ruse, osim Moskve i Sankt Peterburga, da voze zastarjela vozila po nepopravljenim putevima.”
Militarizacija budžeta i ekonomski sunovrat
U 2026. godini, vojni budžet Rusije iznosiće 12,9 triliona rubalja, dok će dodatnih 3,9 triliona ići na druge sigurnosne strukture. To je ukupno 38% svih državnih rashoda. Istovremeno, budžeti za zdravstvo, infrastrukturu i razvojne programe se režu.
“Projekat ‘Zdravstvo’ će izgubiti više od četvrtine svog finansiranja. Kao rezultat toga, Rusi će ostati bez puteva, bolnica i razvojnih programa.”
Levčenko ističe da je ruska ekonomija, opterećena zapadnim sankcijama, na ivici kolapsa. Siromaštvo raste, a građani žrtvuju zdravstvo, obrazovanje i hranu zarad finansiranja Specijalne vojne operacije.
“Putin baca nevjerovatan novac na rat, nadajući se da će zauzeti bogate ukrajinske teritorije kako bi ih opljačkao i podržao ruski budžet.”
Međutim, kako upozorava Levchenko, ako Zapad dodatno pooštri sankcije i poveća vojnu pomoć Ukrajini, Moskva bi mogla ostati bez resursa za nastavak rata.
“Strože zapadne sankcije i obezbjeđivanje oružja dugog dometa Ukrajini od strane saveznika mogu jednostavno ostaviti Kremlj bez resursa za nastavak rata. I to će sigurno prisiliti Putina da sjedne za pregovarački stol.”