Dana 8. aprila sazvan je sastanak Vijeća sigurnosti UN-a, na kojem su države učesnice osudile ruski raketni napad na Krivij Rih. U napadu balističkim projektilima ubijeno je 20 civila, uključujući devetoro djece.
Na sastanku Vijeća sigurnosti, stalni predstavnik Rusije pri UN-u Vasilij Nebenzia komentarisao je napad, tvrdeći da su ciljevi napada postignuti. Izjavio je da ukrajinska strana pokušava prikazati neuspjehe vlastite protivvazdušne odbrane kao posljedicu udara ruskih svemirskih snaga. Pozivajući se na rusko Ministarstvo odbrane, naveo je da su u napadu, prema njihovim tvrdnjama, poginula do 85 ukrajinskih i stranih vojnika, uključujući zapadne instruktore, te da je uništeno do 20 vozila. Dodao je da Rusija smatra instruktore iz evropskih zemalja i NATO-a “legitimnim metama”, te optužio Ukrajinu da pokušava sabotirati mirovne inicijative nove američke administracije.
Uprkos ovim tvrdnjama ruskog predstavnika, većina drugih članica Vijeća sigurnosti izrazila je snažnu podršku Ukrajini i osudila ruski napad. Predstavnik Južne Koreje istakao je da pregovori o prekidu vatre ne mogu napredovati dok ljudi svakodnevno ginu. Izvukavši paralele s Korejskim ratom, upozorio je da produženi pregovori samo dodatno komplikuju sukob. Takođe je izrazio zabrinutost zbog jačanja vojne saradnje između Sjeverne Koreje i Rusije, postavljajući pitanje da li je Moskva uopšte sposobna za iskren prekid vatre.
Stalna predstavnica Ujedinjenog Kraljevstva u UN-u izjavila je da Velika Britanija neće ostati pasivna pred “varvarskim” ruskim djelovanjem i da će nastaviti podržavati Ukrajinu u ostvarenju pravednog i trajnog mira. Naglasila je da ruski predsjednik Vladimir Putin odugovlači pregovore i nastavlja da nameće svoje uslove, čime pokazuje da Rusija nema stvarnu namjeru da postigne mir.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andriy Sybiga zahvalio je članicama Vijeća sigurnosti na osudi, ističući da će Ukrajina nastaviti da zahtijeva punu odgovornost za ovaj i druge zločine. Odbacio je ruske tvrdnje da napadaju isključivo vojne ciljeve, naglašavajući da su u pitanju ciljani akti terora protiv civila. Pozvao je na hitan, snažan i jedinstven međunarodni odgovor kako bi se spriječilo da takav teror postane nova norma. Ukazao je i na potrebu jačanja ukrajinskih odbrambenih kapaciteta i povećanja međunarodnog pritiska na Moskvu.
Vršilac dužnosti stalne predstavnice SAD u UN, Dorothy Shea, izjavila je da Sjedinjene Američke Države neće tolerisati pregovore u lošoj namjeri niti kršenja međunarodnih obaveza. Izrazila je saučešće porodicama poginulih i navela da je napad izveden kasetnom bojevom glavom, što je izazvalo užasne posljedice po civilno stanovništvo. Upozorila je Rusiju da napadi na civile, poput onog u Krivij Rihu, mogu ozbiljno narušiti mirovne napore. “Na kraju ćemo o Putinovoj posvećenosti miru suditi na osnovu njegovih djela”, zaključila je Shea.
Stalni predstavnik Francuske pri UN-u, Jérôme Bonnafont, ocijenio je da Rusija ne pregovara u dobroj vjeri i da nastoji dobiti na vremenu. Smatra da su ruski uslovi za prekid vatre neprihvatljivi za bilo koju suverenu državu. Poručio je da mir mora biti pravedan, trajan i zasnovan na Povelji UN-a, odnosno mora štititi suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Francuska, dodao je, ostaje posvećena miru i nastaviće da pruža podršku ukrajinskim i međunarodnim naporima za njegovo postizanje.
Ministar Sybiga zahvalio se i finskoj ministrici vanjskih poslova Elini Valtonen, aktuelnoj predsjedavajućoj OSCE-a, što je sazvala vanredni sastanak Stalnog vijeća te organizacije. Pozvao je na povećanje međunarodnog pritiska na Rusiju i dodatno jačanje odbrambenih kapaciteta Ukrajine. “Ruski teror nad djecom i igralištima je sramota za čovječanstvo. Samo zvijeri mogu ispaliti raketu sa kasetnom bojevom glavom na civilne ciljeve. Ova barbarska bombardovanja moraju prestati”, izjavio je Sybiga.
Šef britanske delegacije pri OSCE-u Neil Holland takođe je osudio ruski napad na Krivij Rih, poručivši da, ako Rusija zaista želi mir, mora odmah prekinuti napade i pristati na bezuslovni prekid vatre. Ukazao je na očigledan nesklad između Putinove retorike i njegovih postupaka. “Ubijanje djece nije želja za mirom. Napadi na stambena naselja nisu želja za mirom. Ova eskalacija udara na civilno stanovništvo, daleko od linije fronta, još je jedan mračni čin u ovom besmislenom ratu”, naglasio je Holland.
Dodao je da napad u Krivij Rihu nije izuzetak, već dio šireg obrasca ruskih napada na civilne ciljeve – poput napada na dječiju bolnicu “Okhmatdyt” u Kijevu, supermarketa u Kostjantinivki i masakra u Buči. Zaključio je da će Ujedinjeno Kraljevstvo, zajedno s partnerima, nastaviti pružati vojnu pomoć Ukrajini i koristiti sve raspoložive instrumente kako bi obuzdali rusku agresiju.