Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine i potpredsjednica HDZ-a Lidija Bradara izjavila je da HDZ nema unaprijed određenog partnera među bošnjačkim strankama, ali da bi trebao dobiti jedno od dva ključna ministarstva u Vijeću ministara.
Gostujući na Federalnoj televiziji, Bradara je rekla da će pregovori o formiranju vlasti biti intenzivirani kada bude poznat konačan sastav zakonodavnih tijela.
“Mi ne možemo u BiH govoriti o klasičnim koalicijama. Govorit ćemo o partnerstvima, o nekom minimumu matematike i politike koji se može naći po određenom političkom pitanju”, kazala je Bradara.
Govoreći o ministarstvima finansija i vanjskih poslova, istakla je: “Smatram da Hrvatska demokratska zajednica sa svojim kapacitetom treba dobiti jednu od te dvije pozicije.”
“Mi nemamo preferencije”
Novinarka ju je pitala daje li HDZ prednost SDP-u ili SDA, a Bradara je odgovorila da stranka nema favorita.
“Mi nemamo preferencije. Odlučili smo se da legitimni predstavnici bošnjačkog naroda biraju svoje partnere i mi ćemo birati svoje. Moram istaknuti da je ovaj mandat koji smo proveli sa SDP-om obilježen velikim razumijevanjem, relaksiranjem odnosa, bez preglasavanja”, navela je.
Nije isključila ni saradnju sa SDA.
“Mi ćemo se i u toj situaciji snaći i razgovarati s partnerima koji imaju većinu unutar bošnjačkog naroda”, rekla je.
Za SNSD je rekla da ga nije moguće zaobići, rekavši da su oni pobjednici među “srpskim strankama”.
Izborni zakon i Ustavni sud
Bradara je ponovila stav HDZ-a o izmjenama Izbornog zakona BiH.
“Izborni zakon nije uslov, ali je uslov stabilnosti Bosne i Hercegovine, evropske budućnosti Bosne i Hercegovine. Mislim da je krajnje vrijeme da riješimo to pitanje jer ono opterećuje sve političke odnose”, istakla je.
O zahtjevima SNSD-a za reformu Ustavnog suda BiH kazala je da je suštinski u saglasnosti s ovim zahtjevom.
“Mislim da je vrijeme da domaći političari, domaće sudije i domaći pravnici preuzmu odgovornost”, navela je Bradara.
Ocijenila je i da bi bilo korisno otvoriti razgovore o novom ustavu Federacije BiH, koji bi se donio konsenzusom i dvotrećinskom većinom.
Državna imovina i Centralna banka
Zakon o državnoj imovini Bradara smatra najvažnijim nakon Izbornog zakona.
“Zakon koji smatram najvažnijim iza Izbornog zakona jeste zakon o državnoj imovini. Mi imamo zaustavljene investicije. Naše lokalne zajednice nisu u mogućnosti realizirati sve ono što im je važno”, istakla je.
Predložila je da se za početak iz zabrane raspolaganja izuzmu javne investicije.
“Ja bih bila sretna kada bismo barem odvojili ono što su javne investicije, škole, vrtići, ceste, putevi”, rekla je.
Ne očekuje da će Južna plinska interkonekcija biti preispitana zbog promjena na američkoj političkoj sceni. Ipak, zabranu raspolaganja državnom imovinom vidi kao prepreku tom projektu.
“Mislim da je taj projekt poprilično daleko otišao i ne vjerujem da će on biti preispitan tek tako”, kazala je.
“Pojedine stranke iz Trojke”
Novinarka je insistirala da kaže ko je odgovoran za zastoj na evropskom putu. Bradara je ukazala na stranke koje su, kako je rekla, pokušale promijeniti odnose u državnoj vlasti.
“To su stranke koje nisu htjele prihvatiti neminovnost i činjenicu da postoje partnerski odnosi u Bosni i Hercegovini. Nasilno su htjele pojedine stranke izbaciti iz vlasti i to se pokazalo nemogućim zbog našeg ustavnog ustrojstva”, ustvrdila je.
Na direktno pitanje misli li na Trojku (SDP, NiP, NS), odgovorila je da su krive “pojedine stranke” iz ove koalicije, iako nije navela koje.
Sastanci s Munjićem
Bradara je potvrdila da se sastajala s bivšim vršiocem dužnosti direktora Federalne uprave policije Vahidinom Munjićem. Odbacila je tvrdnje da je od njega tražila zapošljavanje.
“Ja ne sporim da je gospodin Munjić bio kod mene na sastancima. Postoji puno tema o kojima smo mi razgovarali. Ja nisam tražila da gospodin Munjić ikoga zaposli, niti imenom niti prezimenom”, izjavila je.
Kaže da su razgovarali o nacionalnoj zastupljenosti zaposlenih u FUP-u i Federalnom MUP-u.
“Meni je bilo stalo da, budući da sam dobila zvanični podatak od Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova i Federalne uprave policije da u te dvije institucije oko dva i po posto radi Hrvata, vidim koji su razlozi i da li je moguće da se to popravi”, kazala je.