Francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je da ruska agresija “ne poznaje granice”, da se neće zaustaviti na Ukrajini i da je izravna prijetnja Francuskoj i Europi koje se moraju pripremiti u slučaju da SAD odstupi od njezine strane.
“Želim vjerovati da će SAD ostati uz nas”, rekao je Macron u televizijskom obraćanju u srijedu navečer. “Ali moramo biti spremni ako to ne bude slučaj”, dodao je francuski predsjednik, prenosi Guardian.
Macron je pokušao smiriti ono što je njegov ured nazvao zabrinutošću birača zbog ukrajinske krize, europske sigurnosti i prijetnje transatlantskog trgovinskog rata nakon što je Trump pauzirao američku podršku Ukrajini i također zaprijetio da će uvesti carine na robu iz EU, nakon nameta nametnutih Kini, Meksiku i Kanadi.
Macron je rekao francuskoj javnosti u TV govoru u udarnom terminu.
“Večeras vam se obraćam zbog međunarodne situacije i njezinih posljedica za Europu… Znam da ste opravdano zabrinuti suočeni s povijesnim događajima koji potresaju svjetski poredak. Rat u Ukrajini, koji je ostavio gotovo milion mrtvih i ranjenih, nastavlja se istim intenzitetom. SAD, naš saveznik, promijenio je svoje stajalište o ovom ratu, manje podupirući Ukrajinu i dopuštajući da se sumnja u ono što će uslijediti”, poručio je građanima.
Rekao je da sve “brutalniji” svijet ulazi u “novo doba” i “bilo bi ludost ostati promatrač u ovom svijetu opasnosti”.
Macron je rekao da Francuska i Europa moraju nastaviti pomagati Ukrajini “u pružanju otpora dok Ukrajina ne bude mogla pregovarati o miru s Rusijom koji je čvrst za njih i za sve nas”. Rekao je da se nikakav put do mira ne može dogoditi kroz “napuštanje Ukrajine”.
U implicitnom osvrtu na Trumpove pokušaje da prisili Ukrajinu na mirovne pregovore s Rusijom, dodao je: “Mir se ne može sklopiti pod svaku cijenu”.
“Tko danas može vjerovati da bi Rusija stala na Ukrajini?”, zapitao je.
Macron je rekao da se bilo koje raspoređene europske snage neće boriti danas ili na prvoj liniji, ali će biti tamo da garantiraju bilo kakav mir u Ukrajini nakon što bude potpisan.
Također je rekao da će s europskim partnerima razgovarati o proširenju francuskog nuklearnog odvraćanja na druge zemlje na kontinentu, ali da će odluka i kontrola uvijek ostati u rukama francuskog predsjednika.
“Budućnost Europe ne bi se trebala odlučivati u Washingtonu ili Moskvi, i da, prijetnja s istoka se vraća. I nevinost ovih 30 godina od pada Berlinskog zida je gotova”, naglasio je.
On je još naveo da se Francuska i Europa također moraju pripremiti za carine na europsku robu, nazvavši tu odluku “neshvatljivom, koliko za američko, toliko i za naše gospodarstvo”. Rekao je da će Francuska i Europa odgovoriti, ali se nadao da će uspjeti razuvjeriti Donalda Trumpa.
U četvrtak će se na odbrambenom samitu u Briselu ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy lično pridružiti 27 lidera EU.
Europski čelnici pojačavaju diplomatske napore nakon što je Trump naredio pauzu sve kritične američke vojne pomoći Ukrajini protiv Rusije, tri godine nakon invazije, nakon eksplozivnog javnog sukoba u Ovalnom uredu prošle sedmice sa Zelenskim.
Nakon govora u srijedu, Macron je pozdravio mađarskog premijera Viktora Orbána na radnoj večeri u Elizejskoj palači usred intenzivnih priprema za samit EU o odbrani i podršci Ukrajini u četvrtak.
Čelnici EU razmišljaju o oštroj perspektivi povlačenja dugoročne podrške SAD-a iz Kijeva i šire od svojih europskih saveznika. Na samitu će se raspravljati o jačem povećanju europske odbrambene potrošnje kako bi se nadoknadilo očekivano smanjenje transatlantske podrške pod Trumpom. Uporedo s krizom u Ukrajini, lideri EU raspravljat će o prijedlogu Europske komisije za posuđivanje do 150 milijardi eura za zajam državama članicama u okviru plana ponovnog naoružavanja.
Konsenzus o svim ovim pitanjima nije jednostavan. Orbán je obožavatelj ne samo Trumpa, već i Putina, te je više puta razbio ujedinjenu frontu EU oko Ukrajine. Mađarski lider – jedan od Trumpovih i najbližih saveznika Moskve u EU – rekao je ranije ove sedmice da je “transatlantski raskol” oko ruske invazije na Ukrajinu postao očit posljednjih dana.
“Postoji jasna strateška razlika koju su američki predsjednički izbori učinili nepremostivom… Neki žele rat, a neki žele mir. Ovo je izazov s kojim ćemo se morati suočiti u četvrtak”, rekao je na brifingu.
Rekao je da će se s tim izazovom morati suočiti već u srijedu, očito misleći na planiranu večeru s Macronom.
Optužio je europske lidere, koji su se sastali u Londonu tokom vikenda kako bi podržali Kijev, da su odlučili “da se rat u Ukrajini mora nastaviti”.
Zvaničnik Élyséea rekao je da je Francuska “inkluzivna” i “obraća se svima” te da samit u četvrtak vidi kao “novi trenutak u konsolidaciji europskog jedinstva”.
Isti izvor je rekao da će Francuska insistirati na “nužnosti da Ukrajina bude u potpunosti povezana s bilo kojom raspravom o svojoj budućnosti. To je očito, ali to treba zapamtiti, poštovati i u potpunosti uzeti u obzir”.
Macron, čija je popularnost pala tokom unutrašnje političke krize koju je potaknuo raspisivanje prijevremenih izbora, čini se da doživljava blagi porast podrške među glasačima, usred ukrajinske diplomacije i prvih koraka Trumpove administracije. Jedna anketa, nakon nedavnog Macronovog posjeta Washingtonu, pokazala je poboljšanje njegova povjerenja među francuskim biračima.
Ali pritisak na povećanje francuske potrošnje za odbranu podudara se s vladinim naporima da smanji proračunski deficit.