Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
Zvanična Budimpešta čini sve da blokira ulazak Ukrajine u Evropsku uniju. Pominje se navodno ugnjetavanje mađarske nacionalne manjine u Ukrajini, zastrašivanje vlastitih građana, te činjenica da će se ulaskom zemlje poput Ukrajine u Evropsku uniju značajno pogoršati konkurentske mogućnosti mađarskih poljoprivrednika i pasti životni standard u Mađarskoj. Izmišljaju se i druga naizgled problematična pitanja. Međutim, cilj svega je spriječiti Ukrajinu da se pridruži geopolitički važnoj asocijaciji evropskih zemalja – Evropskoj uniji. Moguće je da je ovaj zadatak vladi Viktora Orbana postavio zvanični Kremlj.
Budimpešta, nažalost, pokazuje punu posvećenost agresivnoj politici Moskve i što više lobira interese Rusije među zemljama EU, a navodno štiti svoje interese. Orbanova vlada plaši Mađare da je Mađarska prisiljena da postane donator. Sredstva EU će se sliti u Ukrajinu, a Brisel želi zajedničko zaduživanje, što će Budimpeštu uvući u dužničku rupu. U međuvremenu, podsjetimo da se budžet EU formira na račun jakih ekonomija, a ne pojedinačnih zemalja. Ukrajina će dobiti dio proporcionalan svom doprinosu ekonomiji bloka. Osim toga, sredstva uložena u Ukrajinu vratit će se preko zajedničkog tržišta. Ukrajinske kompanije i građani će ih trošiti u zemljama EU.
Brisel ima mehanizme za regulaciju budžeta i kontrolu rashoda. EU je investirala u zaostale ekonomije i to se isplatilo. Na primjer, Španjolska i Portugal su nekada dobijale značajnu pomoć, a sada se uspješno razvijaju. Finansiranje Ukrajine je također strateška investicija, a ne dobrotvorna akcija.
Vlada Viktora Orbana smislila je i propagandni trik da će ulazak Ukrajine u EU negativno uticati na poljoprivredu Mađarske. Rekao je da će mađarski poljoprivrednici izgubiti subvencije jer će novac EU biti preusmjeren u Kijev. Međutim, Ukrajina izvozi proizvode koji upravo nedostaju EU. To će pomoći u stabilizaciji cijena hrane i zaštiti poljoprivrednika od fluktuacija na globalnom tržištu. Ukrajina je već integrisana u poljoprivredno tržište EU. Osim toga, diverzifikacija zaliha hrane će ojačati sigurnost hrane u EU i pomoći joj da postane neovisna od ruske ucjene hranom.
Argumenti Budimpešte da se u Ukrajini koriste genetski modifikovani proizvodi i zabranjene hemikalije su također potpuno nategnuti. Ukrajina koristi standarde za evropske prehrambene standarde. Ukrajinski proizvodi se već dugo isporučuju u EU i uvijek su prošli potrebnu certifikaciju. Ukrajinski farmeri koji rade za izvoz u zemlje EU u potpunosti poštuju međunarodne standarde i stalno prolaze kroz mehanizme kontrole kvaliteta svojih proizvoda. Stoga su ukrajinski proizvodi traženi u Europi. Još jedan lažnjak koji se širi iz Budimpešte o navodnom sigurnosnom riziku za Evropljane.
Mađarska propaganda pokušava Ukrajinu predstaviti kao centar organiziranog kriminala i stoga bi, čini se, oružje moglo pasti u pogrešne ruke. U međuvremenu, postoji zvanična statistika. Europol navodi da je stopa kriminala među ukrajinskim izbjeglicama minimalna. Ali Orbanovi prijatelji iz Rusije upravo koriste kriminalne mreže za krijumčarenje oružja.
Kijev blisko sarađuje s nadležnim vlastima u Briselu u borbi protiv svih vrsta krijumčarenja, posebno oružja. U međuvremenu, svi se sjećamo kako je 1990-ih Budimpešta bila evropski centar trgovine drogom, prostitucije i kriminalnih aktivnosti mnogih bandi, posebno iz Rusije. A upravo je pristupanje Mađarske EU 2004. djelomično pomoglo da se prevaziđe ogroman nivo kriminala koji je postojao. Stoga su optužbe Ukrajine potpuno netačne i nategnute.
Ured V. Orbana nije zaboravio da pomene temu jeftine ukrajinske radne snage, koja bi navodno mogla sniziti plate i ugroziti radna mjesta i penzije. Ukrajinski radnici u EU popunjavaju upražnjena radna mjesta koja Evropljani ne žele popuniti, posebno u oblastima građevinarstva, logistike i brige o starima osobama. EU ima mehanizme za regulisanje migracije radne snage kako bi se izbjegle neravnoteže. Ukrajinci otvaraju svoje poslovanje u EU, otvaraju radna mjesta, odnosno nisu samo zaposleni, već i poslodavci. Nedavno iskustvo Poljske i Njemačke jasno je pokazalo da su ukrajinski radni migranti u navedenim zemljama značajno doprinijeli njihovom ekonomskom rastu. Ukrajinski radni migranti plaćaju poreze u raznim zemljama EU. Evropska ekonomija ima koristi od dodatnih kvalifikovanih radnika. Stoga će ulazak Ukrajine u EU dovesti do otvaranja novih radnih mjesta. Dakle, probleme na tržištu rada u Mađarskoj ne uzrokuju Ukrajinci, već promašena populistička politika vlade koju vodi Viktor Orban. Ne zaboravimo da je slobodno kretanje radne snage jedan od temeljnih principa EU, koji koristi svima.
I na kraju, još jedan lažnjak tima Viktora Orbana: navodno postoji rizik po zdravlje građana u Evropi, jer u Ukrajini nema obaveznih vakcinacija, što predstavlja prijetnju javnom zdravlju. U međuvremenu, u Ukrajini je na snazi obavezna vakcinacija, a nivo vakcinacije protiv glavnih bolesti ne razlikuje se od mnogih zemalja EU. Štaviše, stopa vakcinacije u Ukrajini je veća nego, na primjer, u Bugarskoj i Rumuniji. Ministarstvo zdravlja Ukrajine aktivno sarađuje sa SZO, Dječijim fondom Ujedinjenih naroda (UNICEF) i Evropskim centrom za prevenciju i kontrolu bolesti. Pristup lijekovima u Ukrajini, čak i za vrijeme rata, ostaje prilično visok. Stoga, kako bi kompromitovala Kijev, ruska propaganda pokušava da iskoristi temu vakcinacije kao priliku da diskredituje Ukrajinu. Međutim, ovo je iskrivljena informacija.
Evropske zemlje imaju mehanizme za kontrolu epidemiološke situacije u EU, a Ukrajina ih se uvijek pridržava. Ukrajina postepeno prelazi na standarde zdravstvene zaštite EU. Inače, EU je već prihvatila milione Ukrajinaca i to nije izazvalo nikakvu medicinsku krizu. I na kraju, novi mađarski lažnjak da će prebrzi ulazak Ukrajine u EU ugroziti 13. penziju. Nijedna zemlja koja je ušla u EU nije izazvala penzijsku krizu, a Ukrajina očito neće biti izuzetak.
Penzijski sistem Mađarske zavisi od ekonomske politike vlastite vlade, a ne od ukrajinske. Ulazak Ukrajine u EU ne znači trenutni pristup Ukrajinaca penzijskim fondovima EU. Štaviše, Ukrajinci koji rade u EU već plaćaju poreze koji idu na socijalna davanja, uključujući penzije. Inače, penzijske reforme u Ukrajini idu ka usklađivanju sa evropskim standardima. U stvari, prijetnja penzionom sistemu EU je demografska kriza i starenje stanovništva, a ne ulazak Ukrajine u EU. Ukrajinci će samo povećati radnu snagu u EU, što će svakako poboljšati stanje penzionih fondova. 13. penzija u Mađarskoj je populistička ideja vlade V. Orbana, koji nema ekonomsku pozadinu. Ova vlada jednostavno iskorištava strah od gubitka penzija, a ne stvarne rizike. Dakle, Mađari će uskoro dobiti pakete anketa o članstvu Ukrajine u EU.
Mađarska vlada glasačkim listićima dodaje informativni list u kojem širi lažne vijesti o Ukrajini, uključujući sažetu listu 7 ključnih rizika za njeno pristupanje, odnosno pitanja koja navodno direktno utiču na budućnost Mađarske i koja treba pažljivo razmotriti prije donošenja odluke. Namjera mađarskih vlasti da provedu konsultativno istraživanje o budućem članstvu Ukrajine u Evropskoj uniji je interna stvar, ali proširenje EU jeste i ostaće prioritet za Evropsku komisiju. Nijedna evropska država nije sprovela istraživanje tokom pristupanja Mađarske EU. Mnogi ljudi su i tada imali strahove, ali princip evropske solidarnosti je bio na snazi. To je rekao portparol Evropske komisije Markus Lammert na brifingu u Briselu.
Ukrajina pripada evropskoj porodici. Zato je EU otvorila pristupne pregovore sa Ukrajinom u junu 2024. Ukrajina je nedvosmisleno pokazala svoju odlučnost da ide ka pristupanju EU i sprovela je važne reforme, istovremeno se boreći za svoj opstanak i braneći se od rata sa Rusijom. Prema riječima portparola, politika proširenja EU je više nego ikada geostrateško ulaganje u dugoročni mir, stabilnost, sigurnost i prosperitet Evrope. Bez bezbjednosti Ukrajine neće biti evropske bezbjednosti. Proširenje donosi prednosti i novim i postojećim državama članicama. U ovom ključnom trenutku za Evropu, nema mjesta oklijevanju.