Nova vlada u Mađarskoj, na čelu s premijerom Peterom Magyarom, postavila je ulazak u zonu eura kao jedan od svojih ključnih političkih ciljeva. Iako postoji jasna namjera za politički zaokret, Mađarska se trenutno suočava s ozbiljnim ekonomskim preprekama koje otežavaju ispunjavanje strogih kriterija iz Maastrichta.
Finansijska disciplina kao glavni kamen spoticanja
Prema najnovijem izvještaju Europske središnje banke (ESB), države članice EU koje još ne koriste euro ostvarile su tek ograničen napredak u približavanju zajedničkoj valuti. Mađarska se u tom pogledu izdvaja kao zemlja s najvišim nivoom zaduženosti među promatranim državama.
Kriteriji iz Maastrichta nalažu stroga pravila: inflacija ne smije prelaziti tri posto, državni deficit mora biti ispod tri posto BDP-a, a javni dug ne smije premašiti 60 posto BDP-a. Trenutna situacija u Mađarskoj daleko je od ovih referentnih vrijednosti – državni deficit je prošle godine iznosio 4,7 posto, dok se ove godine očekuje rast čak do 6,2 posto. Javni dug Mađarske iznosi 74,6 posto BDP-a, dok inflacija forinte je prošle godine zabilježila stopu od 4,4 posto.
Težak posao pred novom vladom
Osim finansijske konsolidacije, ESB je upozorio na važnost kvaliteta javnih institucija. Od Mađarske se zahtijeva osiguravanje neovisnosti institucija, borba protiv korupcije i očuvanje vladavine prava kako bi se omogućio održiv ekonomski rast.
Prema prognozama Europske komisije, Mađarska, uz Rumunjsku i Poljsku, neće uspjeti smanjiti deficit ispod dozvoljene granice od tri posto prije kraja 2027. godine. To znači da premijera Magyara čeka vrlo složen proces uvođenja reda u državne finansije prije nego što zemlja uopće bude mogla razmatrati pristupanje monetarnom prostoru.