Postoji snažna vjerovatnoća da svi evropski građani koji gledaju stotine televizijskih i streaming kanala za desetak eura mjesečno zapravo nezakonito koriste IPTV tehnologiju, upozorio je Europol u novembru prošle godine tokom velike akcije protiv nezakonitog streaminga u deset evropskih zemalja, među kojima je i Hrvatska.
Ova zajednička akcija evropskih policijskih službi bila je prvenstveno usmjerena na pružaoce usluga nezakonitog IPTV-a, pa je tako u Hrvatskoj 11 osoba uhapšeno zbog krivičnih djela protiv intelektualnog vlasništva. Danas je USKOK proveo još jednu takvu operaciju, no evropska zakonodavstva posljednjih mjeseci sve se više kreću ka kriminalizaciji samog korištenja.
Preuzimanje sadržaja bez plaćanja autorskih prava
IPTV je skraćenica za Internet Protocol Television i označava da se televizijski kanali i programi distribuiraju putem interneta, umjesto preko tradicionalnih zemaljskih mreža, satelita ili kablova. Tehnologija je sama po sebi potpuno legalna, a nezakonito je neovlašteno emitovanje ili redistribucija sadržaja.
Anonimni internetski prodavači često nude stotine, pa i hiljade kanala i streaming usluga za simboličnu mjesečnu naknadu. To znači da kradu pristup sportskim prijenosima, emisijama, filmovima i serijama bez plaćanja autorskih prava. Procjenjuje se da oko 15 posto domaćinstava u Evropskoj uniji plaća nezakoniti IPTV.
Riječ je o šteti nosiocima autorskih prava koja se mjeri milijardama eura godišnje. Ilegalna usluga streaminga koja je ugašena pomenutom akcijom Europola imala je 22 miliona korisnika širom svijeta, što znači da je mjesečno mogla ostvarivati više od 200 miliona eura prihoda. Taj iznos zapravo je trebao pripadati pružaocima zakonitih IPTV usluga i vlasnicima autorskih prava.
Italija i Grčka već kažnjavaju krajnje korisnike
Kada je riječ o sportskim prijenosima, Ured Evropske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) procjenjuje da je samo prošle godine, tokom Olimpijskih igara u Parizu i Evropskog prvenstva u nogometu u Njemačkoj, čak 12 posto građana Evropske unije pratilo prijenose putem nezakonitih platformi.
Prema podacima EUIPO-a iz 2023. godine, 16 posto hrvatskih građana svjesno je pristupilo ilegalnom streamingu u proteklih 12 mjeseci. Na nivou cijele Evropske unije taj postotak iznosi 14 posto.
Zbog svega navedenog, nekoliko evropskih zemalja već je počelo kažnjavati i krajnje korisnike, a ne samo pružaoce usluga ilegalnog streaminga. Italija i Grčka eksplicitno su uvele prekršajne kazne i počele naplaćivati globe. Za pristup piratskom sadržaju Grčka naplaćuje kaznu od 750 eura po prekršaju, a za povratnike se kazne udvostručuju.
Grčke pravosudne vlasti ovaj su potez opravdale istraživanjima koja pokazuju da je oko 20 posto stanovništva barem jednom koristilo nezakoniti streaming. Italija je ove godine krenula istim putem i dosad je novčanim kaznama od 150 do 5.000 eura sankcionisala najmanje 6.000 identifikovanih privatnih korisnika ilegalnog IPTV-a.
Korisnicima kazne, pružaocima usluga zatvor
Sličnu pravnu regulativu pripremaju Španija, Nizozemska i Belgija, a inicijativa je u oktobru pokrenuta i u nordijskim zemljama, gdje su posebno popularni ilegalni sportski prijenosi. Čest argument korisnika nezakonitih streaminga jeste da legalne platforme neprestano povećavaju cijene i mijenjaju programske pakete na štetu gledalaca.
U Švedskoj, Danskoj i Norveškoj oko 14 posto domaćinstava koristi ilegalni IPTV, dok je u Finskoj taj postotak oko osam. Prema švedskom zakonskom prijedlogu, koji bi trebao stupiti na snagu 1. jula 2026. godine, kazna za korisnike bit će novčana, dok osobama koje komercijalno distribuiraju ilegalni sadržaj prijeti do šest godina zatvora.
U većini evropskih zemalja za sada je tanka zakonska osnova za kažnjavanje korisnika, odnosno gledalaca nezakonitog streaminga. Grčka i Italija to su riješile prilično pragmatično i prekršioce uglavnom pronalaze u bazama podataka pružalaca ilegalnih usluga. Čim se pronađe ime, e-mail, podaci o plaćanju ili neki drugi trag koji može identificirati korisnika, pokreću se prijave.
Kako dokazati „znatnu imovinsku korist“?
U zemljama koje još nemaju takve zakone, policija i pravosuđe često oklijevaju s procesuiranjem korisnika. Samo korištenje ilegalnog streaminga može se smatrati sivom zonom – korisnici bi trebali biti svjesni da krše autorska prava i da za desetak eura ne mogu dobiti legalan pristup sadržaju čija je tržišna cijena višestruko veća.
S druge strane, za razliku od pružalaca takvih usluga, kod korisnika izostaje komponenta pribavljanja „znatne imovinske koristi“ i nanošenja „znatne štete“ nosiocu prava, kako stoji u hrvatskom Krivičnom zakonu. Procesuiranje dodatno otežava činjenica da krajnji korisnik u pravilu gleda nezakoniti streaming bez preuzimanja i čuvanja podataka na vlastitom uređaju.
Povezanost s organiziranim kriminalom
Da pitanje nezakonitog streaminga nije nimalo bezazleno, potvrđuju brojni medijski izvještaji koji navode da su prihodi od takvih usluga često povezani s organiziranim kriminalom i da se koriste za teška krivična djela poput pranja novca, trgovine ljudima ili krijumčarenja oružja.
Interpol je također upozorio da piratske web stranice i mreže često šire zlonamjerne viruse koji mogu preuzeti lične i bankovne podatke te biti iskorišteni u kibernetičkim napadima. U spomenutoj akciji Europola u deset evropskih zemalja, između ostalog, zaplijenjena je gotovina sumnjivog porijekla, droga i oružje.