Ministarstvo finansija i trezora doznačilo je Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (CIK BiH) oko sedam miliona maraka (3,58 miliona eura) za provođenje lokalnih izbora koji bi se trebali održati 6. oktobra, potvrdili su iz CIK-a BiH.
“Problem vezan za finansiranje izbora riješen je jučer popodne zahvaljujući odluci Ministarstva kao i njihovoj odluci o privremenom finansiranju”, kazala je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a BiH, novinarima 3. aprila.
Hadžiabdić je dodala da će CIK BiH najkasnije do 9. maja raspisati lokalne izbore.
Najavila je da će morati zatražiti dodatna sredstva zbog izmjena Izbornog zakona, koje je krajem prošlog mjeseca nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, a koje predviđaju i uvođenje novih tehnologija poput elektronske registracije birača i uređaja za brojanje listića.
BiH još uvijek nema budžet za 2024. godinu.
Državni ministar financija Srđan Amidžić, kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), donio je 2. aprila odluku o privremenom finansiranju za prva tri mjeseca 2024. godine, kao i odluku da se CIK-u BiH dodijeli novac za održavanje lokalnih izbora.
Visoki predstavnik Christian Schmidt je, zbog političke blokade kod donošenja budžeta za 2022. godinu i upitnosti održavanja općih izbora, nametnuo u julu te godine izmjene Zakona o financiranju institucija BiH i Izbornog zakona BiH koristeći tzv. Bonske ovlasti.
Po tim izmjenama, odluku da se odobri finansiranje u trajanju od tri mjeseca u iznosu od četvrtine prethodno usvojenog budžeta, može donijeti samostalno ministar finansija, a ranije je takvu odluku moralo donijeti Vijeće ministara BiH.
Lider SNSD-a Milorad Dodik, kao i ostali politički predstavnici iz RS, kažu da ne priznaju Schmidta za visokog predstavnika, a pokušali su u skupštini ovog entiteta donijeti i zakon o neprimjenjivanju njegovih odluka.
Schmidt je sve te zakone poništio, zbog objave zakona pred Sudom BiH vodi se proces protiv Dodika i direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića, a visoki predstavnik je 26. marta ove godine nametnuo i nove izmjene Izbornog zakona BiH koje bi trebale smanjiti mogućnost izbornih manipulacija.
Vlasti RS-a su nakon toga krenule u donošenje entitetskog izbornog zakona.