Drugog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), nakon izlaganja programa rada sutkinje Minke Kreho, koja od 2023. godine obavlja funkciju vršiteljice dužnosti predsjednice Državnog suda, Vijeće ju je imenovalo za predsjednicu ovog suda.
Tokom svog izlaganja sutkinja Kreho istakla je kako Sud BiH jedini radi predmete genocida i zločina protiv čovječnosti, dok manje složene predmete upućuje na entitetske sudove. Također je navela da jedino Apelaciono odjeljenje radi izborne žalbe.
Sutkinja Kreho ukazala je na probleme koje je uočila u ovoj instituciji, između ostalog, činjenicu da je ove godine četvero sudija otišlo u starosnu penziju, a naredne je planirano da ode njih osam. Ukazala je na to da Sud trenutno broji 42 sudije, ali da problem postoji iako je Vijeće u septembru izabralo četvero sudija.
“Znamo da će finansijske provjere trajati jedan duži period, tako da sam ja odmah po odlasku svakog od ovih sudija njihove predmete, da ne bi stajali, rasporedila u postojeća vijeća i oni su već u radu. Međutim, iduće godine će to biti malo teži problem, kad ode osam sudija u penziju, kako ćemo to organizovati sa umanjenim brojem sudija”, rekla je Kreho.
Kao jedan od problema sutkinja Kreho navela je i sistem kontrole privremeno i trajno oduzetih predmeta i podsjetila kako je ove godine jedan uposlenik KDP-a pritvoren te mu je izrečena presuda, kao i da ovo nije prvi slučaj.
“Mi smo sad pooštrili kontrole u KDP-u. Čak smo u pregovorima s Centralnom bankom da novac koji je oduzet smjestimo u neki posebni trezor, gdje taj novac ne bi bio dat u opticaj”, rekla je.
Sutkinja Kreho istakla je da je glavni problem za Sud nepostojanje Agencije za upravljanje privremeno oduzetom imovinom te izostanak postupanja Pravobranilaštva u predmetima prinudne naplate sudskih troškova i imovinske koristi. Pojasnila je da je ranije donesena odluka da sam sudija koji je donio presudu koja je postala pravosnažna pokreće izvršni postupak.
“Na taj način smo uspjeli za ove dvije godine preko osam miliona maraka da ubacimo u državni budžet, u kasu, jer Pravobranilaštvo ne želi to da radi”, rekla je.
Prednost Suda, prema sutkinji Kreho, jeste visok stepen efikasnosti i kvaliteta rada, kao i visok stepen stručnosti i specijalizovanosti sudija i osoblja.
Kazala je, između ostalog, da je Odjel za podršku svjedocima ovog suda dosad radio isključivo na predmetima ratnih zločina i pružao psihološku pomoć svjedocima u ovim predmetima, a da je sada to prošireno i na predmete organizovanog kriminala, kao i korupcijske i finansijske predmete.
Sutkinja Kreho rekla je da je tokom posljednje tri godine uvela i dane otvorenih vrata za strane i domaće studente prava, kao i transparentnije izvještavanje o svakom suđenju i objavljivanju presuda.
“Uveli smo da u isto vrijeme dok se čita objava presude, da u to vrijeme izlazi i saopštenje za sve medije o toj presudi, kako bismo na neki način ograničili drukčije tumačenje onoga što je sudija pročitao na objavi presude”, kazala je.
Sud BiH, kako je naglasila, mnogo pažnje polaže na edukacije, koje i sam inicira.
“Moj cilj je da se poveća efikasnost i kvalitet rješavanja predmeta organizovanog kriminala i korupcije”, rekla je Kreho te napomenula da se dodatno prate i predmeti pranja novca i finansiranja terorizma.
Izborom novih sudija sutkinja Kreho, kako je kazala, planira prebaciti jedno vijeće s Odjela ratnih zločina na Odjel organizovanog kriminala, s obzirom na to da je sada već manje predmeta ratnih zločina, dok se broj ovih drugih predmeta povećava.
Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić kazao je da je Vijeće primijetilo određenu disproporciju sudija Odjela I i II u smislu održavanja ročišta suđenja te je upitao hoće li biti spremni raditi određene korekcije.
Sutkinja Kreho navela je da je tražila evidenciju o zaduženosti i da se uvjerila da su sudije jednako zadužene. Pojasnila je da je u periodu od posljednjih šest ili sedam mjeseci završeno 17 predmeta ratnih zločina, od kojih je sedam okončano presudom, dok je u deset predmeta optuženi preminuo.
“Samo to vam je pokazatelj da je vrijeme proteklo. Razbolijevaju se optuženi, razbolijevaju se svjedoci”, kazala je.
Dodatno je ukazala na kompleksnost predmeta ratnih zločina, gdje je nekada Vijeće onemogućeno da nastavi rad jer se ne može razdvojiti predmet, pa se mora čekati da optuženi ozdravi kako bi se suđenje nastavilo.
Ostali članovi Vijeća nisu imali pitanja za Kreho.
Nakon glasanja, koje je bilo zatvoreno za javnost, sutkinja Kreho imenovana je za predsjednicu Suda BiH.
Kreho je za sutkinju Državnog suda imenovana u januaru 2007. godine. Prije toga bila je sutkinja za prekršaje Općine Centar Sarajevo, od 1995. godine sutkinja Općinskog suda, gdje je radila do 2003. godine, kada je izabrana za sutkinju sarajevskog Kantonalnog suda, gdje je ostala do imenovanja u Sud BiH.
Nakon hapšenja tadašnjeg predsjednika Državnog suda Ranka Debevca sredinom decembra 2023. godine imenovana je za vršiteljicu dužnosti predsjednice Suda BiH.