Mirovni prijedlog SAD i Rusije od 28 točaka, koji je prošle sedmice procurio u medije, bacio je Washington, Kijev i evropske prijestolnice u nered, stvarajući upravo uvjete koje Vladimir Putin dugo traži: pregovarački sto oštro nagnut u korist ruskog predsjednika, s Ukrajinom prisiljenom vagati uvjete koje ne može prihvatiti i prijetnjom gubitka svog najvažnijeg saveznika koja joj visi nad glavom, piše Guardian.
Od povratka Donalda Trumpa na vlast, i Putin i Volodimir Zelenskij, ukrajinski predsjednik, neumorno su radili na tome da uvjere SAD da nisu strana koja se opire miru. Sa svoje strane, američki predsjednik divlje je oscilirao, zasipajući jednu ili drugu stranu ljutitim objavama i prijetnjama.
Nakon summita Trumpa i Putina na Aljasci, koji je prema većini izvještaja ostavio američkog predsjednika nezadovoljnim, on se nakratko činio otvorenijim uz Kijev, optužujući Rusiju da blokira mir. Uslijedile su značajne američke sankcije ruskoj nafti.
No, mirovni plan koji su na Floridi uglavnom izradili američki investitor nekretnina Steve Witkoff i Kirill Dmitriev, čelnik ruskog suverenog fonda preokrenuo je tu dinamiku.
Iako tačan početak plana, i Trumpova tačna uloga u njemu, ostaje nejasan, američki predsjednik ga prihvata. U nedjelju se vratio prikazivanju Ukrajine kao prepreke okončanju rata.
Američki predsjednik napisao je na svojoj platformi Truth Social žaleći se da je kijevsko vodstvo “izrazilo nulu zahvalnosti za naše napore”.
U međuvremenu, Moskva je ostala zapanjujuće tiha. Danima se ministarstvo vanjskih poslova pretvaralo da ne zna ništa o mirovnoj inicijativi, prije nego što je sam Putin kasno u petak rekao da bi prijedlozi “mogli činiti osnovu konačnog mirovnog rješenja”.
Struktura američkog pregovaračkog procesa ide u korist Rusije.
Washington želi da Kijev odobri plan prije nego što američka delegacija otputuje u Moskvu kako bi finalizirala uvjete.
Kremlj vjeruje da bi svaki Zelenskijev potez prihvaćanja nečega sličnog nacrtu od 28 tačaka izazvao političke previranja u Ukrajini, ishod koji bi Moskva pozdravila.
A Putin zna da Ukrajina ne može jednostavno odustati od razgovora: i dalje ovisi o američkom oružju i obavještajnim podacima te bi se mogla suočiti s katastrofalnom zimom ako bi njezin središnji saveznik odustao.
Čak i ako bi Kijev podržao plan, ruski insajderi i analitičari očekuju da će Putin zahtijevati daljnje ustupke.
„Plan je možda 70% prihvatljiv, ali ostatak je nešto na što Putin neće pristati“, rekao je Anton Barbašin, gostujući istraživač u Evropskom vijeću za vanjske odnose. „Sigurno će reći: Da, radimo na ovome, evo mojih amandmana.“
Tatjana Stanovaja, viša saradnica u Carnegie Rossijsko-Eurazijskom centru, rekla je da trenutni prijedlog, koji je opisala kao nespretno sastavljen, ostavlja previše prostora za tumačenje, čineći ga vrstom dokumenta koji Putin nikada ne bi potpisao.
Nejasna formulacija prijedloga o neutralnosti Ukrajine i budućem širenju NATO-a, rekla je, zahtijevala bi konkretne „dokumente, vremenske rokove i obaveze, od kojih se ništa ne pojavljuje u nacrtu“.
Prema Stanovoj, Putin vjerovatno neće odustati od svog glavnog cilja podjarmljivanja Ukrajine i umjesto toga će se zalagati za revidiranu verziju trenutnog plana koja u potpunosti odražava ruske interese.
Ali ako diplomacija zastane, rekla je da Putin „ne vidi problem s nastavkom rata“ jer Kremlj vjeruje da će se položaj Ukrajine s vremenom pogoršati, posebno ako Trump ispuni prijetnje zaustavljanjem američke vojne pomoći.
U petak Putin nije potvrdio da će potpisati sporazum, dijelom, smatra Stanovaja, zato što čeka da vidi kako će se odvijati očita neslaganja unutar američke administracije oko plana.
Marco Rubio, američki državni sekretar, u subotu je naglasio da su SAD “autori” mirovnog plana, nakon što je republikanski senator ustvrdio da se Rubio distancirao od prijedloga i nazvao ga ruskom inicijativom.
“Kremlj prati koja će frakcija unutar američke administracije prevladati. Previše je rano za Moskvu za slavlje”, rekla je Stanovaya.
Ukrajinska nada, kao i u prošlim rundama diplomacije, jest da sa svojim evropskim saveznicima može preoblikovati prijedlog u nešto prihvatljivo za Kijev i uvjeriti Trumpa da podrži tu verziju.
U ponedjeljak su SAD i Ukrajina izradili mirovni plan od 19 točaka koji je znatno povoljniji za Kijev, ali su politički najosjetljivija pitanja odgodili za kasnije.
Moskva će gotovo sigurno odbiti protuprijedlog, vraćajući proces na početak.
S obzirom na to da se događaji brzo odvijaju, Putin će vjerovatno zasad biti u drugom planu, prema Fjodoru Lukjanovu, analitičaru vanjske politike bliskom Kremlju.
Lukjanov s Rusija bi održavala vojni pritisak „na trenutnom nivou“ sve dok Ukrajina ne prihvati izvorni plan od 28 tačaka, nakon čega bi Moskva bila spremna prijeći na detaljne razgovore.