Moskva je pokrenula veliki napad dronovima na Ukrajinu, pri čemu su najnoviji napadi pogodili područje blizu Kijeva i region Sumi, čak i dok je američki predsjednik Donald Trump rekao da će razgovarati sa ruskim i ukrajinskim liderima u odvojenim pozivima u nadi za postizanje prekida vatre.
Ukrajinska vojska je saopštila da je Rusija ispalila 273 drona na ukrajinske ciljeve tokom noći 18. maja, što je jedan od najvećih napada od početka invazije 2022. godine. Vojska je tvrdila da je presrela ili oborila najmanje 88 dronova i da oko 130 nije uspjelo da pogodi svoje ciljeve, prenose Vijesti.me.
Jedna 28-godišnja žena je poginula, a četvorogodišnje dijete je među povrijeđenima u napadu dronom u okrugu izvan glavnog grada Kijeva, rekao je regionalni guverner.
Dan ranije, ruski napad dronom pogodio je minibus koji je prevozio civile u regionu Sumi blizu ruske granice, ubivši devet osoba i ranivši nekoliko drugih, saopštile su ukrajinske vlasti.
Napadi su uslijedili nakon direktnih mirovnih pregovora između Kijeva i Moskve u Istanbulu 16. maja – prvih u skoro tri godine – koji nisu donijeli nikakav napredak, pri čemu je Ukrajina optužila Rusiju za postavljanje “neprihvatljivih” zahtjeva.
Rusija je odbila pozive Ukrajine, evropskih zemalja i Sjedinjenih Država za 30-dnevni prekid vatre u ratu, koji je sada u četvrtoj godini.
U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social 17. maja, Trump je rekao da će razgovarati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom telefonom 19. maja, kao i sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim.
“Teme razgovora će biti… zaustavljanje ‘krvoprolića’ koje ubija, u prosjeku, više od 5.000 ruskih i ukrajinskih vojnika sedmično, i trgovina” – napisao je Trump.
“Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do prekida vatre, i da će se ovaj veoma nasilni rat, rat koji nikada nije trebalo da se desi, završiti” – napisao je Trump.
Trump je ranije rekao da ništa neće biti postignuto dok se Putin i on ne sastanu.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je 16. maja da je sastanak Trump – Putin za raspravu o bilateralnim odnosima, Ukrajini i drugim pitanjima “sigurno potreban”, ali da će trebati vremena za pripremu.
Mikola Kalašnji, šef regionalne administracije Kijeva, rekao je da je napad 18. maja u okrugu Obuhiv pogodio privatnu kuću i da je obližnja stambena zgrada oštećena.
Od ranog jutra 18. maja, Kalašnji je rekao da su hitne službe na licu mjesta i da potpuni detalji još nisu dostupni.
Vojska je saopštila da su glavni grad, okolni region i veći dio istočne Ukrajine ostali pod uzbunom za zračne napade u ranim jutarnjim satima.
Dana 17. maja, Nacionalna policija Ukrajine optužila je ruske snage da su namjerno gađale minibus, koji se koristio kao međugradski autobus i koji je pogođen blizu grada Bilopilja, nedaleko od ruske granice.
“Ovaj dan će postati Crna subota u historiji našeg grada” – rekao je šef administracije Bilopilja Jurij Zarko. Periodi žalosti su proglašeni u Bilopilji i regionu Sumi, koji je često meta ruskih napada.
Nije bilo neposrednih komentara iz Rusije, koja tvrdi da ne gađa civile uprkos brojnim dokazima koji govore suprotno.
Na pregovorima u Istanbulu, pregovarači su se dogovorili da u bliskoj budućnosti razmijene po 1.000 zatvorenika sa svake strane, ali nije bilo naznaka da su se smanjile velike razlike između Rusije i Ukrajine po pitanjima kao što su teritorija i prekid vatre. Evropski lideri su se pridružili Zelenskom u osudi Moskve.
Skoro 40 mjeseci od početka invazije, Rusija sada drži oko petinu teritorije Ukrajine, ali je daleko od Putinovog cilja da pokori zemlju.
Jedini prethodni direktni mirovni pregovori prekinuti su u proljeće 2022. godine, dok su se strane prepirale oko glavnih tačaka spora i usred otkrića zločina koje su počinile ruske snage u Buči.
U tim pregovorima, Rusija je tražila dogovor koji bi, prema analitičarima, značio kapitulaciju Kijeva, ostavljajući Ukrajinu kao trajno neutralnu zemlju sa malom i nemoćnom vojskom, ograničenim suverenitetom i malo ili nimalo pristupa zapadnoj bezbjednosnoj podršci.
Izvještaji sa pregovora 16. maja ukazuju da su se ruski uslovi malo promijenili u tri godine. Ali Rusija je proširila svoje teritorijalne zahtjeve, tražeći kontrolu nad četiri kopnene regije koje bez osnova tvrdi da su njene.
Ostali zahtjevi uključuju trajnu neutralnost Ukrajine, bez oružja za masovno uništenje i bez zapadnih trupa stacioniranih na njenoj teritoriji, kao i odricanje od zahtjeva za nadoknadu za ogromnu štetu nanijetu Ukrajini ruskom invazijom.
Neki stručnjaci kažu da bi prekid vatre na trenutnoj liniji neprijateljstava bio udarac za Putinovu reputaciju kod kuće, ali da bi Kremlj ipak mogao biti primoran da to prihvati ako Zapad pojača ekonomski pritisak na Rusiju, uključujući značajno proširenje sankcija njenoj floti za transport nafte.