Iako je svijet nakon genocida počinjenog u Srebrenici u ljeto 1995. godine rekao “nikada više da se nikome ne dogodi i ne ponovi”, proteklih godina smo svjedočili ratu u Siriji, Ukrajini, a sada gledamo bombardovanje i ubijanje civila u Gazi.
Fotografije i snimci ubijene ili ranjene djece i civila iz Pojasa Gaze ovih dana obilaze svijet. Surovost rata ponovo najviše osjete civili.
Iako je svijet nakon genocida počinjenog u Srebrenici u ljeto 1995. godine rekao “nikada više da se nikome ne dogodi i ne ponovi”, proteklih godina smo svjedočili ratu u Siriji, Ukrajini, a sada gledamo bombardovanje i ubijanje civila u Gazi, javlja Anadolu.
Gaza proživljava humanitarnu krizu bez struje, dok vode, hrane, goriva ponestaje kao i medicinskih zaliha.
Sličan scenarij koji su proživljavali građani Bosne i Hercegovine ‘90-ih godina.
U Muzeju zločina protiv čovječnosti i genocida u Sarajevu, kojeg posjećuju mnogobrojni turisti iz svih dijelova svijeta i građani iz svih bosanskohercegovačkih gradova, nalaze se dokazi, lični predmeti i informacije o ratnim dešavanjima u Bosni i Hercegovini i sudbini ljudi koji su nakon više od tri decenije odlučili Muzeju donirati pojedine lične predmete.
Muzej obiluje bogatom arhivskom građom i nudi multidisciplinarni pristup upoznavanju i istraživanju ratnih događaja u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
Na ulazu u Muzej nalaze se najpotresnije fotografije nastale prilikom ekshumacija u masovnim grobnicama na području Bosne i Hercegovine, kao i osmrtnica 75-godišnjeg Ševala Tabakovića koji je ubijen u Višegradu 1992. godine.
Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995 u Sarajevu nastoji ispričati priče o žrtvama BiH, o potrebi da sve žrtve budu na dostojanstven i ljudski način ekshumirane, pokopane, da se žrtvama posveti pažnja, ali da se iz svega toga izvuče pouka.
Otvoren je prije više od sedam godina, a građani i dalje doniraju predmete koje su sačuvali iz rata ili kao uspomenu na nekog svog.
Kustosica muzeja Belma Zulić podsjetila je da je muzej osnovan 2016. godine.
“Iza ovog muzeja i ideje o osnivanju stoji grupa ljudi koji su smatrali da je potrebno da se ne zaborave priče iz vremena agresije na Bosnu i Hercegovinu. Odnosno, da se životi običnih ljudi ne zaborave i da njihove lične tragedije ne postanu samo broj”, pojasnila je Zulić.
Istakla je da se na ovaj način bore i za mir jer učenjem iz prošlosti gradi se bolja budućnost.
Naglasila je da se u muzeju nalazi značajan broj eksponata i dokumenata iz perioda agresije na Bosnu i Hercegovinu.
“Naš muzej je cijeli jedan dio posvetio Srebrenici i u tom dijelu se nalaze lični predmeti žrtava, ne samo iz jula 1995. godine, nego i prije tog perioda. Tu se nalaze predmeti prije, u toku i nakon genocida u Srebrenici”, pojasnila je Zulić.
Smatra da se, kada se pogledaju lični predmeti i svjedočenja u muzeju, mogu vidjeti značajne sličnosti između genocida počinjenog u Srebrenici u julu 1995. godine i onoga što se danas dešava u Gazi.
“Nažalost, možemo vidjeti da čovječanstvo nije dovoljno naučilo iz prošlosti. Nije naučilo na primjeru Bosne i Hercegovine i drugih ratova. I u Gazi su djeca najveće žrtve. Sličnosti se mogu vidjeti i u nedostatku hrane, vode, osnovnih uslova za život, kršenja ljudskih prava i slobode”, izjavila je Zulić.
Prema njenim riječima, eksponati izloženi u muzeju iz perioda agresije na Bosnu i Hercegovinu pokazuju da su se ljudi na ovom području prije više od tri decenije suočavali sa sličnim problemima kao danas ljudi u Gazi – nedostatak hrane i humanitarne pomoći.
U muzeju postoji i prostorija gdje posjetioci mogu ostaviti poruke.