Grob pape Franje, otvoren za javnost 27. aprila 2025. godine u bazilici Svete Marije Velike u Rimu. Jedna bijela ruža spušten je na nadgrobnu ploču na kojoj je stajao samo natpis “Franciscus”, ime koje je Jorge Mario Bergoglio izabrao kad je postao poglavarom Katoličke crkve.
Pokojni papa pokopan je u jednoj od četiri glavne bazilike u Rimu, onoj koju je redovno posjećivao tokom svog vremena kao kardinal i papa.
Međutim, bijela ruža je za papu Franju bila jedna vrsta simbola bila je duboko lično i duhovno značenje povezano s papinom pobožnošću prema svetoj Terezi od Djeteta Isusa (sveta Terezija iz Lisieuxa), poznatoj pod imenom “Mala Terezija”.
Papa Franjo je često govorio o svojoj duhovnoj povezanosti s ovom karmelićankom iz 19. stoljeća. Vjerovao je da mu ona šalje bijelu ružu kao znak uslišanja molitve ili utjehe u teškim trenucima.
U intervjuu iz 2010. godine rekao je: “Kad god imam problem, zamolim svetu Tereziju da ga uzme u svoje ruke i pomogne mi da ga prihvatim. Gotovo uvijek dobijem bijelu ružu kao znak”. Ova praksa postala je poznata kao “Terezijin znak ruže”.
U septembru 2013. godine, dan nakon molitvenog bdijenja za mir u Siriji, papa Franjo je neočekivano primio bijelu ružu od vrtlara u Vatikanskim vrtovima, što je doživio kao poseban znak od svetice.
Bijela ruža na njegovom grobu simbolizuje i njegovu pobožnost prema Djevici Mariji. Bazilika Svete Marije Velike, gdje je papa Franjo odlučio biti pokopan, čuva čudotvornu ikonu “Salus Populi Romani”, pred kojom je često molio prije i nakon svojih apostolskih putovanja.
Bazilika se nalazi u blizini Koloseuma, na korak od beskrajno užurbanog i kaotičnog glavnog kolodvora Termini – daleko izvan granica Vatikana, gdje se tradicionalno pokapaju pape.
Svake godine 5. augusta, tokom proslave posvete bazilike, s kupole se spuštaju bijele latice ruža, podsjećajući na legendu o snijegu koji je, prema predanju, pao usred ljeta kao znak za izgradnju crkve.
Bijela ruža na grobu pape Franje tako nije samo simbol čistoće i nade, već i duboko lični znak njegove vjere, pobožnosti i predanosti služenju marginaliziranim skupinama, što je obilježilo njegovo papinstvo.
Papu Franju na vječni počinak ispratile stotine hiljada ljudi
Uz svjetske vođe i monarhe, procjenjuje se da se više od 400.000 ljudi okupilo na posljednjem ispraćaju argentinskog pape u Vatikanu i na ulicama Rima. Veliki broj ljudi je dokaz popularnosti Franje, energičnog reformatora koji se zalagao za najsiromašnije i najranjivije.
Franjina sahrana održana na Trgu svetog Petra uz snažno proljetno sunce, bila je mješavina svečane ceremonije i izljeva emocija za prvog latinoameričkog papu. Mnoštvo se očekuje i danas kada javnost može početi posjećivati njegovu jednostavnu mramornu grobnicu u bazilici Santa Maria Maggiore, njegovoj omiljenoj crkvi u Rimu.
Franjo je pokopan u niši crkve, postavši prvi papa u više od stoljeća koji je pokopan izvan Vatikana. U propovijedi na sprovodu kardinal Giovanni Battista Re istaknuo je Papinu obranu migranata, neumoljive pozive na mir i uvjerenje da je Crkva “dom za sve”.
Mnogi ožalošćeni izrazili su nadu da će sljedeći papa slijediti njegov primjer. “Zabrinuti smo; nadamo se da će papa nastaviti na temeljima koje je ostavio papa Franjo”, rekla je Evelyn Villalta, 74-godišnjakinja iz Gvatemale.
“Bio je papa koji je ostavio traga na našoj generaciji”, napomenula je Marine De Parcevaux, 21-godišnja francuska studentica koja je prisustvovala misi.
Kardinal Marx je potvrdio da je rasprava o sljedećem papi otvorena, naglasivši: “Nije pitanje konzervativnosti ili progresivnosti… novi papa mora imati univerzalnu viziju”.
Franjo, bivši nadbiskup Buenos Airesa koji je volio biti među svojim stadom, bio je vrlo drukčiji od svog prethodnika Benedikta XVI., njemačkog teologa. Benedikt je, ipak, bio značajna promjena u odnosu na poljskog prethodnika, harizmatičnog i iznimno popularnog Ivana Pavla II.
Neki kardinali priznali su težinu odgovornosti koja se nalazi pred njima pri odabiru novog poglavara 1.4 milijarde katolika u svijetu. “Osjećamo se vrlo malima. Moramo donositi odluke za cijelu Crkvu, pa se stvarno moramo moliti za sebe”, rekao je Hollerich.
Rimska bazilika otvorena za obilazak groba pape Franje
Vjernici od danas mogu posjetiti grob pape Franje u bazilici svete Marije Velike, dan nakon što je pokopan u svojoj omiljenoj crkvi u centru Rima. Stotine hiljada ljudi vjerovatno će odati počast papi koji je umro na Uskrsni ponedjeljak u dobi od 88 godina.
Službeni sastanak kardinala zakazan je za sutra. Danas će se u poslijepodnevnim satima svi kardinali okupiti u bazilici Svete Marije Velike na zajedničkoj molitvi za papu Franju.
Konklava se treba održati oko 15 dana nakon papine smrti i neka su očekivanja da bi se to moglo dogoditi 5. ili 6. maja.