Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
Ruski predsjednik reagovao je na likvidaciju načelnika snaga radijacijske, hemijske i biološke odbrane Oružanih snaga Ruske Federacije, general-pukovnika Igora Kirilova. Putin je rekao da se radi o navodnom “terorističkom aktu” koji je mogao rezultirati žrtvama među ostalim Rusima. Služba bezbjednosti Ukrajine je 16. decembra zvanično optužila ruskog generala u odsustvu za upotrebu zabranjenog hemijskog oružja protiv Oružanih snaga Ukrajine. Prema istrazi, on je odgovoran za više od 4.800 hemijskih napada upotrebom izuzetno otrovnih supstanci.
Putin je još jednom ponovio da Rusija navodno pristaje na kompromise. Podsjetio je na sporazume o kojima se razgovaralo u aprilu 2022. u Istanbulu, ustvrdivši da je i Kijev spreman da ih zaključi. Ali, prema diktatorovim riječima, zapadni saveznici su navodno natjerali ukrajinsku delegaciju da odustane od ovih sporazuma. Putin nije odgovorio na pitanje kada će se tačno završiti rat protiv Ukrajine, istovremeno lažno navodeći da ukrajinske vlasti navodno sabotiraju pregovore sa Rusijom. Generalno, Putinov govor je bio pun cinizma o svemu što se dešava u Ukrajini. Deklarativne izjave o “najjačoj ruskoj vojsci na svijetu”, “spremnosti na pregovore i kompromise”, “istinskom suverenitetu Rusije”, kao i cinične šale postale su još jedno ponavljanje starih propagandnih klišea. Sadašnja “direktna linija” svjedočila je većem broju slučajeva da Putin bude okarakterisan kao neadekvatan šef države.
U međuvremenu, takva komunikacija sa ruskim narodom može odgovarati nivou svijesti i pogleda na svijet velike većine Rusa. Tu je upotreba riječi kao što su za rješavanje demografskog problema “potrebne su nam djevojke”, inicijativa za pronalaženje alternative porno sajtovima. Riječ je o komunikativnom smeću, koje je više usmjereno na ugađanje i zabavu ruske javnosti nego na odgovorno državničko djelovanje u vremenima turbulencija i sistemske krize Rusije kojoj se približava. Šta se krije iza ovih izjava? Usred velikih gubitaka i ekonomskog pritiska zbog sankcija, Kremlj nastoji uvjeriti domaću publiku da Rusija i dalje dominira međunarodnom arenom. Međutim, stvarni koraci Kremlja, kao što su eskalacija sukoba i nastavak rata, u suprotnosti su s retorikom “mira” i “pregovora”.
Prijetnje Kijevu i optužbe Zapada imaju za cilj održavanje mobilizacijskog raspoloženja u društvu, zastrašivanje zapadnih partnera Ukrajine kako bi oslabili njihovu podršku. Postoji želja da se skrene pažnja sa domaćih problema, uključujući ekonomsku krizu, korupciju i vojne neuspjehe. Umjesto da preduzme stvarne korake za okončanje sukoba, Rusija nastavlja da igra na strahovima i manipulacijama. Putinova “direktna linija” postala je predstava za domaću upotrebu, u kojoj se iza glasnih izjava krije svijest o slabosti. Prijetnje, manipulacije i iskrivljavanje stvarnosti samo potvrđuju da Rusija nije spremna za konstruktivne pregovore, da preferira konfrontaciju i obmanu. Nakon što je uništio mit o “nepobjedivoj drugoj vojsci svijeta”, Kremlj pokušava stvoriti novi mit o “čudotvornom oružju”, kojem nema analoga u svijetu. Putin je rekao da je Moskva navodno spremna za pregovore, ali postupci Rusije pokazuju da su takve izjave potpuno neosnovane. Dakle, jedini način da se zaustavi agresor je vojno i diplomatsko jačanje Ukrajine, kao i pojačani sankcioni pritisak na Rusiju.