Izraelski premijer Benjamin Netanyahu će se u ponedjeljak navečer sastati s predsjednikom Sjedinjenih Država Donaldom Trumpom u odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi, dok raste strah da bi Izrael mogao pokrenuti nove ofanzive protiv regionalnih neprijatelja, što bi potencijalno moglo dodatno uvesti nestabilnost na Bliskom istoku.
Izraelski premijer je u nedjelju napustio Izrael, što je bila njegova peta posjeta SAD-u kako bi se sastao s Trumpom ove godine.
Visoko na dnevnom redu bit će prekid vatre u Gazi, kojim je u oktobru zaustavljen razorni dvogodišnji rat. Iako su uslovi dogovoreni za početnu fazu uglavnom ispunjeni, s povlačenjem izraelskih snaga na nove položaje i oslobađanjem svih živih i svih osim jednog mrtvog taoca, ogromni izazovi suočavaju se s provedbom druge faze predsjednikovog plana od 20 tačaka.
Također postoje strahovi da će Izrael pokrenuti nove ofanzive protiv Hezbolaha u Libanu, kršeći primirje uspostavljeno prije više od godinu dana, ili protiv Irana, kojeg optužuje za ubrzanje proizvodnje balističkih raketa posljednjih mjeseci.
Geršon Baskin, ko-šef komisije za izgradnju mira pri Alijansi za dvije države, koji je učestvovao u zakulisnim pregovorima s Hamasom, rekao je da je vrijeme Netanyahuove posjete “veoma značajno” za Gazu.
“Faza 1 je u osnovi završena, ostao je jedan preminuli izraelski talac kojeg [Hamas] teško pronalazi”, rekao je.
Obje strane se međusobno optužuju za kršenje primirja. Hamas se nije eksplicitno obavezao na razoružanje i imao je značajan uspjeh u nametanju svoje vlasti u dijelovima Gaze gdje je koncentrirano gotovo svo stanovništvo. Izrael se čini nevoljnim da se povuče iz 53% Gaze koju sada kontroliše ili da dozvoli slobodan prolaz pomoći na tu teritoriju.
“Faza 2 mora početi… i mislim da Amerikanci shvataju da je kasno jer je Hamas imao previše vremena da ponovo uspostavi svoje prisustvo i ovo sigurno nije situacija koju Amerikanci žele ostaviti”, rekao je Baskin.
Više od 70.000 Palestinaca, uglavnom civila, poginulo je u Gazi tokom rata, a gotovo cijelo stanovništvo od 2,3 miliona stanovnika te teritorije je raseljeno. Oko 400 Palestinaca je poginulo u Gazi od oktobarskog prekida vatre, a ogroman broj njih i dalje živi u uslovima ekstremnih teškoća.
Posljednjih sedmica, obilne kiše i niske temperature pogoršale su patnje u Gazi, gdje je većina stambenih objekata i infrastrukture teško oštećena ili sravnjena s zemljom.
Rat je izazvan iznenadnim napadom Hamasa na jugu Izraela 2023. godine, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, uglavnom civila, a 250 drugih je oteto.
Prema sljedećim fazama Trumpovog plana, privremena vlast sastavljena od nesvrstanih palestinskih tehnokrata treba da upravlja palestinskom teritorijom umjesto Hamasa, a biće raspoređene i međunarodne stabilizacijske snage (ISF) od hiljada vojnika.
Američki zvaničnici su nagovijestili da bi sastav novog tijela mogao biti objavljen u januaru.
U petak je američki informativni portal Axios izvijestio da visoki Trumpovi zvaničnici rastu frustrirani “jer je Netanyahu poduzeo korake da potkopa krhko primirje i zaustavi mirovni proces”.
Analitičari u Izraelu i inostranstvu se slažu.
“Sve je više znakova da američka administracija postaje frustrirana Netanyahuom”, rekao je Yossi Mekelberg, stručnjak za Bliski istok u londonskom istraživačkom centru Chatham House.
“Pitanje je šta će se uraditi po tom pitanju, jer faza 2 trenutno ne vodi nikuda”, dodao je Mekelberg.
Za Netanyahua, prioritet će biti uvjeriti Trumpa da dozvoli Izraelu da djeluje kako bi spriječio Iran da popravi štetu nanesenu njegovom nuklearnom programu u kratkom ratu s Izraelom i SAD-om ovog ljeta ili da izgradi svoje kapacitete balističkih raketa.
Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian izjavio je u subotu da se njegova zemlja nalazi u ratu velikih razmjera sa SAD-om, Izraelom i Evropom. Dodao je da je sukob “komplikovaniji i teži” od iransko-iračkog rata, u kojem je na obje strane poginulo više od milion ljudi.
U međuvremenu, napori za osiguranje sigurnosnog sporazuma između Izraela i Sirije nisu uspjeli postići značajan napredak i također će biti na dnevnom redu u Mar-a-Lagu, javili su lokalni mediji u Izraelu. Izraelski zvaničnici su također pozvali na efikasnije napore za razoružanje Hezbollaha u skladu s primirjem u Libanu iz 2024. godine .
Netanyahu se suočava s izborima u roku od 10 mjeseci, a predstojeće ankete će uticati na njegov program, rekao je Mekelberg. „Sve je povezano s [njegovim] ostankom na vlasti“, rekao je.
Ankete pokazuju da bi Netanyahuova trenutna koalicija imala poteškoća s formiranjem vlade ako bi se izbori održali sada, s obzirom na to da su mnogi birači ljuti zbog neuspjeha koji su doveli do racije Hamasa 2023. godine, poteza za nastavak oslobađanja većine ultraortodoksnih Jevreja od obavezne vojne službe u Izraelu i niza skandala, između ostalog.
Bliski odnos s Trumpom bi pojačao Netanyahuovu privlačnost među neodlučnim biračima i njegovom bazom, a to sugerira da je bilo kakvo javno neslaganje između dvojice lidera izuzetno malo vjerovatno, rekli su analitičari.
Očekuje se da će Netanyahu pokušati uvjeriti Trumpa u potrebu da Izrael, koji se oslanja na SAD za mnoge svoje odbrambene potrebe, održi vojno-tehnološku prednost nad potencijalnim regionalnim neprijateljima. Mnogi izraelski zvaničnici bili su potreseni kada je Trump ove godine rekao da će dozvoliti prodaju borbenih aviona F-35 Saudijskoj Arabiji, koju je opisao kao “velikog saveznika”. Najsavremeniji stealth avion bio je ključan za izraelski uspjeh protiv Irana u ratu ovog ljeta.