Zapadne diplomate su izjavile da u Vijeću sigurnosti UN-a promoviraju rezoluciju kojom bi se međunarodnim snagama koje će djelovati radi održavanja stabilnosti i sigurnosti u Pojasu Gaze dale ovlasti za djelovanje.
Prema pisanju britanskog Guardiana, novi detalji o Gazi naglašavaju kako će mirovne snage djelovati uz podršku SAD-a i Evrope, a očekuje se da će ih predvoditi Egipat.
Očekuje se da će snage, koje će dobiti mandat od UN-a, djelovati po modelu sličnom onome koji je primijenjen na Haitiju – sa značajnim ovlastima, ali ne kao klasične zaštitne snage UN-a.
Misija na Haitiju, poznata i kao MINUSTAH , akronim francuskog naziva, bila je mirovna misija UN-a od 2004. do 2017. godine. Sastojala se od 2.366 vojnika i 2.533 policajaca, uz podršku međunarodnog civilnog osoblja, lokalnog civilnog osoblja i volontera Ujedinjenih nacija. Vojnu komponentu misije predvodila je brazilska vojska na čelu s brazilskim komandantom.
Uz Egipat, djelovat će i druge zemlje, uključujući Tursku, Indoneziju i Azerbejdžan. Egipat još nije odlučio želi li da snage budu pod punim nadzorom UN-a.
U ovoj fazi se ne očekuje da će Velika Britanija ili druge evropske zemlje poslati trupe na teren. Međutim, Britanija je već poslala savjetnike američkom timu koji djeluje iz Izraela i uključen je u provedbu druge faze Trumpovog plana za okončanje rata u Gazi.
Prema britanskim izvorima, krajnji cilj je uspostavljanje ujedinjene palestinske države, koja bi uključivala i Zapadnu obalu i Istočni Jerusalem. U međuvremenu, Britanija je već angažovana u obuci palestinskih policijskih snaga, ali prema prijedlogu, očekuje se da će međunarodne snage snositi glavnu odgovornost za sigurnost unutar Gaze.
“Namjera je da, ako snage djeluju efikasno, Izrael nastavi smanjivati svoje prisustvo u tom području. Međutim, Izrael zahtijeva da zadrži veliku tampon zonu pod svojom kontrolom, kako bi se zaštitio od daljnjih napada Hamasa”, naveli su izvori.
Glavni izazov u cijelom procesu predstavlja i razoružavanje Hamasa.
“Jedna od glavnih prepreka u provedbi plana je razoružavanje Hamasa. Britanske diplomate su priznale da je ovo vrlo složeno pitanje i predlažu primjenu principa iz sličnog procesa koji se dogodio u Sjevernoj Irskoj – gdje su podzemne i protestantske snage razoružane putem nezavisnog tijela”, navodi se.
Procjenjuje se da će Hamas pristati da preda teško naoružanje i lansere palestinskom tijelu, a ne međunarodnom tijelu, kako bi se izbjegla percepcija da se radi o predaji.
Kasnije, treća strana može pratiti proces i potvrditi Izraelu da se demontaža zaista odvija. Pitanje lakog naoružanja Hamasa bit će odgođeno za kasniju fazu, zbog velike osjetljivosti koja okružuje ovo pitanje.
Jedno od pitanja koje će se razmatrati jeste i imenovanje nekadašnjeg britanskog premijera Tonyja Blaira na vodeću poziciju u mirovnom vijeću za Gazu.
Zvaničan odgovor na Blairovo imenovanje očekuje se u drugoj sedmici novembra, kada će Egipat biti domaćin velike konferencije o obnovi Gaze u Kairu, kojoj će prisustvovati međunarodni donatori i subjekti iz privatnog sektora. Prema britanskim procjenama, troškovi obnove mogli bi premašiti 67 milijardi dolara, tako da će pomoć arapskog svijeta i privatnog sektora biti neophodna.