Suđenje zbog skandala s političkim finansiranjem počinje u ponedjeljak bivšem predsjedniku Francuske Nikolasu Sarkoziju (Nicolasu Sarkozyju).
On je navodno primio milione eura u nezakonitom finansiranju izborne kampanje od režima pokojnog libijskog lidera Muamera Gadafija (Muammar al-Gaddafi).
Historijsko suđenje desničarskom bivšem francuskom predsjedniku i još 12 osoba, uključujući tri bivša ministra vlade, za zločinačku urotu za primanje sredstava od stranog diktatora u velikim razmjerima prijeti pogoršati ionako nisko povjerenje birača u francusku političku klasu.
Nakon desetogodišnje antikorupcijske istrage, sud će saslušati navode o onome što su istražni suci nazvali “korupcijskim paktom” sklopljenim između Sarkozija i libijskog režima u kojem su posrednici isporučivali kovčege pune gotovine u zgrade ministarstava u Parizu kako bi ilegalno finansirali Sarkozijevu pobjedničku predsjedničku kampanju 2007. godine.
Sud će ispitati je li libijski režim u zamjenu za finansiranje Sarkozijeve predsjedničke kampanje tražio diplomatske, pravne i poslovne usluge.
Jedan od tih navodnih zahtjeva za usluge odnosio se na Abdulaha al-Senusija (Abdullaha al-Senussija), Gadafijevog špijunskog šefa i izvršitelja. Senusija je 1999. francuski sud u odsutnosti osudio na doživotni zatvor zbog njegove uloge u bombaškom napadu na putnički zrakoplov UTA-e 1989. iznad Nigera u kojem je poginulo 170 ljudi. Sud će saslušati kako je libijski režim navodno uputio zahtjeve Sarkozijevom okruženju da pronađu način za ukidanje francuske međunarodne potjernice protiv Senusija.
Laura Hajnih (Laure Heinich), advokatica 15 rođaka ljudi poginulih u bombaškom napadu na avion UTA-e, rekla je da bi njeni klijenti ispričali sudu svoj šok kada bi čuli da bi se “hapšenje osobe koja je ubila članove njihove porodice” moglo “zamijeniti za novac”. Rekla je da bi navodni pakt o korupciji značio da je “novac kojim je Nicolas Sarkozi izabran 2007. bio novac ukaljan krvlju tih porodica”.
Sarkozi, koji je bio predsjednik između 2007. i 2012., zanijekao je sve nedjela u tom slučaju.
Tromjesečno suđenje raskrinkat će složeni Sarkozijev odnos s Gadafijem, autokratskim libijskim vođom čija je brutalna 41-godišnja vladavina bila obilježena kršenjem ljudskih prava i koji je bio međunarodno izoliran zbog povezanosti njegova režima s terorizmom, uključujući bombaški napad na Pan Amov let 103 nad Lockerbiejem u Škotskoj u prosincu 1988. godine.
Članovi Sarkozijevog okruženja navodno su se sastali s pripadnicima Gadafijeva režima u Libiji 2005. godine, kada je Sarkozi bio ministar unutrašnjih poslova. Ubrzo nakon što je 2007. postao francuski predsjednik, Sarkozi je tada pozvao libijskog vođu u podužu državničkui posjetu Parizu, postavivši svoj beduinski šator u vrtovima blizu Elizeje. Sarkozi je bio prvi zapadni lider koji je dočekao Gadafija u punom državnom posjetu od zamrzavanja odnosa 1980-ih zbog njegovog statusa parije kao sponzora državnog terorizma.
Ipak, 2011. godine Sarkozi je stavio Francusku u čelo zračnih napada pod vodstvom NATO-a protiv Gadafijevih trupa koji su pomogli pobunjeničkim borcima da sruše njegov režim. Gadafija su pobunjenici zarobili u oktobru 2011. i ubili.
Dokumentarni film o slučaju, Personne N’y Comprend Rien (Niko ne razumije), bit će prikazan u francuskim kinima u srijedu, a govorit će priču o istrazi.
Ako bude osuđen za korupciju, Sarkozi bi se mogao suočiti sa do 10 godina zatvora zajedno s Klaudom Giantom (Claudeom Guéantom), bivšim generalnim sekretarom Elizejske palače i ministrom unutrašnjih poslova, i Brajsom Hortefeuksom (Briceom Hortefeuxom), bliskim Sarkozijevim saveznikom koji je također bio ministar unutrašnjih poslova. Svi poriču nedjelo.