Donald Trump, nakon nedavne operacije u Venecueli u kojoj su američke snage uhapsile predsjednika Nicolása Madura i njegovu suprugu Ciliu Flores, jasno je pokazao da bi njegova politika „mišićne diplomatije“ mogla imati nastavak i u drugim dijelovima svijeta.
Njegove izjave u posljednjih nekoliko sedmica ukazuju na to da je američki predsjednik spreman prijetiti ili poduzeti vojnu akciju prema niz država.
U Latinskoj Americi, Trump je posebno ciljao na Kolumbiju, nazvavši predsjednika Gustava Petra „bolesnikom koji proizvodi i prodaje kokain SAD-u“ te je izjavio da bi operacija protiv te zemlje „mogla zvučati dobro“.
Također je upozorio Meksiko, ističući snagu kartela i obećavajući američku pomoć u borbi protiv njih, te naglasio da bi Kuba mogla ubrzo „pasti“ zbog ekonomskog kolapsa nakon gubitka vencuelanske nafte.
Njegove prijetnje nisu ostale ograničene na Latinsku Ameriku. Trump je ponovo istaknuo svoje pozive da SAD aneksira Grenland, tvrdeći da je to pitanje nacionalne sigurnosti, dok je iranski režim, pogođen masovnim protestima, označio kao potencijalnu metu ukoliko dođe do nasilja nad građanima.
Ovo je zapravo dio šireg obrasca američkih udara i prijetnji širom svijeta u posljednjih godinu dana. U 2025. godini američke snage napale su najmanje sedam zemalja, uključujući Venecuelu, Nigeriju, Somaliju, Siriju, Iran, Jemen i Irak, često pod izgovorom borbe protiv terorizma ili zaštite američkih interesa.
Analitičari upozoravaju da Trumpov pristup, iako se predstavlja kao „mir kroz snagu“, često zaobilazi tradicionalnu diplomaciju i oslanja se na javne performativne vojne akcije. U Latinskoj Americi, stručnjaci podsjećaju da historijski intervencije nisu dovodile do stabilne demokratije, već su često izazivale dodatnu nestabilnost.
Lista država kojima je Trump u posljednjih nekoliko sedmica prijetio agresijom ili na koje je usmjerio ozbiljne prijetnje je široka: Venecuela, Kolumbija, Meksiko, Kuba, Grenland i Iran. U svim slučajevima, njegove izjave izazvale su diplomatske reakcije i upozorenja o kršenju međunarodnog prava.
Dok Trump nastavlja graditi svoj imidž „šefa vojne sile“, svijet pomno prati njegove naredne poteze, pitajući se koliko daleko bi američki predsjednik mogao ići u primjeni vojne sile protiv suverenih država.