Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
Rusija je 26. avgusta lansirala 236 projektila i dronova na Ukrajinu. Ukrajina je doživjela najmasovniji zračni napad ruskih osvajača od početka rata punih razmjera. Ukupno je lansirano 127 projektila različitih tipova i 109 borbenih dronova. Snage protivvazdušne i protivraketne odbrane Ukrajine neutralisale su 102 rakete i 99 dronova. Rusi su napali većinu regiona Ukrajine, ali se Ukrajinci nisu uplašili terorističkog djelovanja. Kao i uvijek, civilno stanovništvo prvenstveno pati od ruskog terora. Rusi su pokušali da nanesu maksimalnu štetu kritičnoj infrastrukturi Ukrajine, posebno energetskom kompleksu. Namjerno su pogodili Kijevsku HE. Srećom, nema opasnosti od proboja brane. Gotovo je nemoguće probiti nju raketama, za razliku od Kahovske HE, koju su Rusi uništili eksplozijom iznutra. Međutim, ako bi se to dogodilo, pola grada Kijeva bi moglo biti pod vodom, a to je 2 miliona ljudi. Nemoguće je izračunati nivo štete.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da teror “Putinovog bolesnog stvorenja” hrani slabost i neadekvatnost odluka zapadnih partnera – SAD, Britanije, Francuske i drugih. Konkretno, u pitanju dozvole za dalekometne udare na Rusku Federaciju zapadnim oružjem. Ruskim napadom su pogođene i druge zemlje. U Moldaviji je bilo kvarova u energetskom sistemu. Ruski dron kamikaza narušio je vazdušni prostor Poljske. Snage protivvazdušne i protivraketne odbrane Ukrajine uništile su većinu ruskih projektila i dronova, spasivši hiljade ljudskih života. Udar je bio usmjeren na kritičnu, civilnu infrastrukturu, tako da postoji šteta u nizu regija. Napadnuto je 15 regija. U Lucku su Rusi pogodili stambenu zgradu. Pogođeno je 57 objekata u više od 50 naselja. U ukrajinskom energetskom sektoru nastala je teška situacija zbog ruskog raketnog napada. To je najavio ministar energetike Herman Galuščenko. Ukrenergo je hitno uveo režim hitnog isključenja struje.
Neprijatelj je iznad Ukrajine lansirao 109 dronova Šahed, 77 krstarećih projektila Kh-101, tri rakete Kh-22, 28 krstarećih raketa Kalibr, 6 balističkih projektila Iskander-M, tri aerobalističke rakete Kinžal i deset raketa Kh-59/Kh-69. Prosječna cijena iranskog drona Shahed-136/131 je 193.000 dolara. Odnosno, 109 napadnih bespilotnih letjelica koštalo je oko 21,3 miliona dolara. Cijena “Kinžala” je 10 miliona dolara, ukupna količina puštenih ovih projektila je 30 miliona dolara. Cijena projektila Kh-22 procjenjuje se na milion dolara, tako da je ukupna potrošena suma 3 miliona dolara. Raketa Kh-101 košta 13 miliona dolara po jedinici, tako da je ukupna količina puštenih projektila ovog tipa 1 milijardu dolara, dok je cijena krstareće rakete Kalibr 6,5 miliona dolara, pa je ukupna cijena ovih raketa iznosila 182 miliona dolara. Rakete Kh-59/Kh-69 procjenjuju se na 0,5 miliona dolara po jedinici, dakle, ukupna količina puštenih projektila ovog tipa iznosi 5 miliona dolara. Balistička raketa Iskander-M može koštati 3 miliona dolara, tako da je ukupna cijena svih puštenih projektila ovog tipa 18 miliona dolara. Kao rezultat toga, ukupan iznos koji je Rusija potrošila na napad na Ukrajinu 26. avgusta iznosi 1,26 milijardi dolara.
Sljedeće noći Rusija je ponovo cinično napala Ukrajinu. Usljed ovih granatiranja, 4 osobe su poginule, a još 16 je ranjeno. Ovoga puta Rusi su koristili 90 vazdušnih ciljeva, uključujući 81 dron Shahed-136/131, kao i krstareće, balističke i aerobalističke rakete. “Ukrajina priprema svoje odgovore. S oružjem sopstvene proizvodnje,” izjavio je ministar odbrane Rustem Umjerov. Ukrajina priprema za administraciju američkog predsjednika Joea Bidena listu ciljeva u Rusiji koji mogu biti pogođeni ako Washington ukine ograničenja upotrebe američkog oružja dugog dometa. Ukrajina planira iskoristiti ovu listu kao još jedan pokušaj da uvjeri Washington da ukine ograničenja upotrebe američkog oružja u Ruskoj Federaciji. SAD su već dobili listu nekih potencijalnih ciljeva, ali će se ova u pojedinostima razlikovati. Ministar odbrane Ukrajine Rustem Umjerov i šef kabineta predsjednika Andrij Jermak posjetiće Washington ove sedmice i planiraju da navedenu listu dostave predsjedničkoj administraciji tokom razgovora.
Mjesecima su SAD tvrdile da ukidanje ograničenja ne bi imalo strateškog utjecaja na rat jer je Rusija pomjerila svoje ključne objekte, uključujući avijaciju, daleko od granice, čineći ih nedostupnima. Međutim, Ukrajina se s tim ne slaže.
14. aprila ove godine tijekom raketnog napada Irana i njegovih prisraša iz Libana i Jemena, na Izrael je lansirano 185 dronova i 146 projektila različitih tipova. Iran nije imao aerobalističke rakete, a njegove rakete imaju lošije taktičko-tehničke karakteristike od ruskih. Polovinu raketa i dronova usmjerenih protiv Izraela oborili su Amerikanci, kojima su se pridružili Britanci, Francuzi i Jordanci. Saveznici su na to potrošili skoro milijardu dolara. Ukrajina se nalazi u potpuno drugačijem stanju. Čak i sve akcije nekih susjednih zemalja da razmotre mogućnost pomoći u obaranju ruskih vazdušnih ciljeva (Poljska, Rumunija) nailaze na neprihvatanje u nekim drugim uticajnim zapadnim prestonicama. Kijev je praktično ostavljen sam u borbi protiv varvarskih raketnih napada. Da, saveznici obezbjeđuju protivvazdušnu i protivraketnu odbranu, ali nedovoljno da zaštite većinu civilne infrastrukture. A tu je još i zabrana upotrebe zapadnog oružja za gađanje ruskih vojnih objekata u dubini ruskih prostora, odakle stalne napade na ukrajinsku teritoriju vrši država agresor. Ova situacija se mora hitno promijeniti. To je antihumano i produžava rat na mnogo duži period.