Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbiji dr. Fuad Baćićanin sa saadnicima posjetio je Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu. U VKBI delegaciju su primili predsjednik VKBI emeritus prof.dr. Kasim Trnka i generalni sekretar mr.sci. Emir Zlatar.
Baćićanin je tokom susreta informisao predstavnike VKBI o posljednjim dešavanjima u Novom Pazaru koja su vezana za blokadu državnog Univeziteta u Novom Pazaru, kao i nizom problema i pokušaja da se u Sandžaku proizvedu međunacionalni incidentiti. Nažalost, predstavnici institucija R Srbije svojim neodgovornim i nepromišljenim izjavama, a posebno postupcima nasilnog pokušaja zauzamanja državnog Univerziteta u Novom Pazaru, dodatno unose nemir i bespotrebnu destabilzaciju na prostoru Sandžaka. Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji postupilo je krajnje odgovorno i svojim javnim istupima i stavovima pridonijelo je rješavanju problema na dostojanstven i miran način. Neodgovorne i sramne izjave funkcionera R Srbije BNV će rješavati putem pravnih mehanizama, kako se to radi u civiliziranom svijetu.
Dr. Baćićanin informisao je rukovodstvo VKBI o dinamici pripreme i organizacije centralne manifestacije povodom obilježavanja 28. septembra – Dana reafirmacije Bošnjaka i bosanskog jezika, koja se planira ove godine održati u Beogradu u R Srbiji.
Domaćin centralne svečane akademije biće Bošnjačko nacinalno vijeće u Srbiji uz institucionalnu podršku Matičnog društva bošnjačkh vijeća koje okuplja bošnjačke organizacije iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Kosova, SAD, Kanade i svakako Srbije. U toku su završne pripreme utvrđivanja programskih sadržaja koji će obuhvatiti prezentaciju bošnjačkog naroda u svojim najvažnijim identitetskim segmentima – jeziku, umjetnosti, kulturnom naslijeđu.
Tokom susreta konstatirano je da pomoć i podrška za projekte kojima se unapređuje i promoviraju temeljni elementi identiteta bošnjačkog naroda od strane administrativnih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, ali i u Srbiji – gdje su Bošnjaci autohtoni starosjedilački narod, krajnje neadekvatna i nedovoljna.
Posebno brine manjak i gotovo „potpuni medijski mrak“ u segmentu kulturno-obrazovnih i dokumentarnih programa na državnim javnim servisima, kako u Bosni i Hercegovini tako i u Srbiji, kojima se prezentiraju bosanski jezik, književnost, umjetnost , historija i kulturna baština bošnjakog naroda. Nejasno je da privatne TV kuće sa nacionalnom frekvencijom posvećuju mnogo veću pažnju po ovim pitanjima od javnih servisa kojim aje to obaveza i koji se finansiraju sredstvima građana.