Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) završio je posjetu Kini gdje je tražio pomoć Pekinga da se izvrši pritisak na Rusiju da pristane na prekid vatre s Ukrajinom u jeku užurbane diplomatije u vezi s američkim prijedlogom za okončanje rata.
Iako ispunjena simbolikom i fokusirana na trgovinske mogućnosti, Makronova posjeta imala je malo opipljivih rezultata. Stručnjaci kažu da je malo vjerovatno da će se pokolebati kontinuirana podrška koju je Kina pružala Rusiji tokom cijelog rata i da Si ima malo razloga da troši svoj uticaj na Putina na mirovni plan koji je ruski predsjednik u suštini odbacio.
Prvobitni američki mirovni plan od 28 tačaka za okončanje rata u Ukrajini izgleda da je u velikoj mjeri bio naklonjen Rusiji iako je prijedlog od tada revidiran kako bi se više uzele u obzir zabrinutosti Kijeva.
Poslije dobrodošlice s crvenim tepihom i vojne počasne garde u Pekingu 4. decembra, Makron je tokom sastanka sa Sijem upozorio na pritisak na međunarodni politički sistem koji je donio rat u Ukrajini i potrebu za postizanjem trajnog mira.
“Suočavamo se s rizikom dezintegracije međunarodnog poretka koji je decenijama donosio mir svijetu i u tom kontekstu, dijalog između Kine i Francuske je važniji nego ikad”, rekao je Makron.
Francuski predsjednik je takođe pozvao Sija da se pridruži evropskim naporima kako bi se “što prije postigao barem prekid vatre u obliku moratorijuma na napade na kritičnu infrastrukturu”.
Si nije direktno odgovorio na Makronov poziv, ali je rekao da “Kina podržava sve napore koji vode ka miru” i pozvao na sporazum koji će sve strane prihvatiti.
Peking invaziju koju je Rusija pokrenula na Ukrajinu 2022. nikada nije nazivao ratom već “sukobom”. I dok su višestruki evropski zvaničnici pozivali Kinu da obuzda Moskvu, stav Pekinga se nije mijenjao.
“Kina može nanijeti veoma ozbiljnu ekonomsku štetu EU”, rekao je za RSE Jurij Poita iz Centra za studije vojske, konverzije i razoružanja sa sjedištem u Kijevu.
“Zato su Makronovi pozivi Kini da utiče na Rusiju uglavnom simbolični. Niko u Evropi ne vjeruje da će Peking poslušati”, dodao je.
Zašto je Makron otišao u Kinu?
Te ekonomske veze su takođe bile ključni razlog Makronove posjete koja je završena u petak razgledanjem jugozapadnog grada Čengdua sa Sijem.
Prije posjete, francuski zvaničnici su podijelili nove podatke s novinarima u Briselu o “značajnom” trgovinskom disbalansu između Francuske i Kine ukazujući na deficit od 47 milijardi eura (54 milijarde dolara), dvostruko više nego prije jedne decenije.
Ti zvaničnici su rekli da je cilj posjete Kini “rebalans tih (trgovinskih) tokova” i s Makronom je bilo 35 šefova velikih francuskih kompanija – od proizvođača konjaka do luksuznih brendova.
Sastanak u kineskoj prijestonici u četvrtak donio je samo 12 sporazuma o saradnji koji pokrivaju oblasti kao što su starenje stanovništva, nuklearna energija i zaštita pandi, a nije otkriven nikakav novčani iznos.
EU sa 27 članica ima ogroman trgovinski deficit sa Kinom: više od 300 milijardi eura (348 milijardi dolara) prošle godine.
Analitičari kažu da Peking može iskoristiti prijateljske veze s Francuskom da proširi svoj uticaj unutar EU, ali je trenutno ograničen svojom nemogućnošću da ponudi Parizu veće ustupke.
Ne očekuje se da će biti realizovana dugo očekivana porudžbina 500 aviona Erbas (Airbs) jer bi mogla da utiče na mogućnosti Pekinga u trgovinskim pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama koje vrše pritisak na Kinu za nove porudžbine američkih Boingovih (Boeing) aviona.
Si se takođe nije obavezao da će ublažiti uslove za francuske proizvođače konjaka ili proizvođače svinjetine jer bi to oslabilo pregovaračku poziciju Pekinga s Briselom oko carina na električna vozila proizvedena u Kini.
Uprkos tim preprekama, Sung iz istraživačkog centra MERICS kaže da Makron i dalje ima “očigledan podsticaj” da se obrati Pekingu pošto zvaničnici u administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) sve više pozivaju na usmjeravanje pažnje ka zapadnoj hemisferi.
“Makron treba da iskoristi svoje veze s Kinom i vidi šta može da dobije iz ovog odnosa”, rekao je Sung.
Kinesko-rusko ‘prijateljstvo iz računa’
Kina ostaje glavno tržište za evropski izvoz – od avijacije do industrijskih hemikalija – i postala je još važnija pošto su SAD uvele carine na evropsku robu.
Kina je takođe glavni dobavljač sirovina i rijetkih zemnih elemenata za Evropu, što je čini neophodnom za strateške lance snabdijevanje na kontinentu.
Estonski ministar spoljnih poslova Margus Cahkna (Tsahkna), koji je posjetio Peking početkom novembra, rekao je za RSE da dijalog s Kinom i dalje služi svrsi čak i ako Peking najviše omogućava sposobnost Rusije da vodi rat, što je prenio kineskim kolegama tokom posjete.
Kina je tvrdila da je neutralna u ratu, ali je takođe nastavila da produbljuje svoje političke i ekonomske veze s Rusijom. Kijev i njegovi zapadni saveznici se dugo žale da je Peking isporučio Moskvi robu dvostruke namjene koja se može koristiti na bojnom polju protiv Ukrajine. Kina je takođe glavni kupac nafte iz Rusije.
Uprkos tome, Kina ostaje duboko prisutna u Evropi koja je jedno od najvećih tržišta za njenu robu. “To je poluga kojom moramo da iskoristimo da Kina više ne podržava Rusiju”, rekao je Cahkna.
Kako Evropa može da upotrebi tu polugu, ostaje otvoreno pitanje.
Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji posjetio je Moskvu ove nedelje i sastao se s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom, pa je čak svratio da pozdravi američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa (Steve Witkoff) i Trampovog zeta, Džareda Kušnera (Jared Kushner), 2. decembra, kada su se sastali s ruskim zvaničnicima radi razgovora o okončanju rata u Ukrajini.
Najviši kineski diplomata bio je u Kremlju na, kako je najavljeno, rutinskim strateškim razgovorima, ali se vrijeme njihovog održavanja poklopilo s novim diplomatskim naporima SAD da se okonča rat.
“To je prijateljstvo iz računa”, rekla je za RSE Natalija Butirska iz kijevskog tink-tenka Centar nova Evropa. “Kina nema interes da se Rusija vrati u zapadni tabor. Potrebni su joj ruski resursi – i njena uloga u zajedničkom suprotstavljanju Zapadu.”
Nikola Tenzer (Nicolas), bivši francuski zvaničnik i viši saradnik u Centru za analizu evropske politike, kaže da “Kina koristi Rusiju kao sredstvo za fragmentaciju Zapada”.
“(Si) svakako želi da potpuno preuredi međunarodni poredak”, rekao je Tenzer. “Si se takođe plaši neke vrste demokratske zaraze, kao i svi diktatori. I iz tog razloga, mislim da Si podržava Putina.”
Tenzer je dodao da Kina želi da održi jake ekonomske veze s Evropom jer bi to pomoglo da se Peking zaštiti od mogućih sankcija ako napadne Tajvan – ostrva s demokratski izabranom vladom koje Peking smatra svojim i za koje se zavjetovao da će prisajediniti, ako treba i silom.
Peking je tražio podršku Francuske oko Tajvana tokom Makronove posjete usred produbljivanja diplomatskog spora sa Tokiom. Japanska premijerka Sanae Takaiči je prošlog mjeseca sugerisala da bi sukob oko Tajvana mogao predstavljati egzistencijalnu prijetnju Japanu.
Makron nije javno govorio o Tajvanu tokom posjete mada evropski zvaničnici pažljivo prate tenzije u regionu, svjesni da bi produžavanje rata u Ukrajini moglo istovremeno oslabiti Rusiju i Zapad i skrenuti pažnju s Kine i Indo-Pacifika.
“Kina razvija svoje vojne kapacitete daleko iznad onoga što joj je potrebno za samozaštitu ili samoodbranu. Dakle, pitanje je uvijek zašto”, izjavila je ministrica spoljnih poslova Letonije, Baiba Braze na marginama sastanka ministara spoljnih poslova NATO-a u Briselu 3. decembra.
“Takođe jasno vidimo da Kina omogućava ruski rat u Ukrajini. Važno je Kini u otvorenom dijalogu predstaviti te izazove. Rusija nije Kina, Kina nije Rusija”, dodala je ona.