U projektiranju rekonstrukcije zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, gdje je u subotu prilikom pada nadstrešnice poginulo 14 osoba, a tri su zadobile ozljede opasne po život, nije sudjelovao nijedan građevinski inženjer za konstrukcije.
Prema dokumentaciji projekta Prometnog instituta CIP koji su izašli u javnost, na ovom elaboratu angažirano je četvero arhitekata za “uređenje unutrašnjih prostora i unutrašnjih instalacija vodovoda i kanalizacija”, dok je glavni projektant “odgovorni projektant prometnica”, piše Nova.rs.
Sumnju na slučaj baca i činjenica da su svega nekoliko sati nakon tragedije s platforme Agencije za privredne registre obrisani svi relevantni podaci o odobravanju izvođačkih radova. Paralelno su s interneta uklanjani tekstovi i fotografije koji su, prije svega nekoliko mjeseci, veličali ljepotu “nove rekonstruirane nadstrešnice”.
Bilo je pitanje dana kada će se dogoditi tragedija
Unatoč svim pokušajima vlasti, Infrastruktura željeznica Srbija i kineskog konzorcija CRIC CCCC koji je izvodio radove da “operu ruke” tvrdnjama da nadstrešnica nije bila dio rekonstrukcije, stotine fotografija koje su preplavile mreže dokazuju da se njezinom konstrukcijom itekako manipuliralo. Ubrzo nakon nesreće pojavile su se fotografije koje nedvosmisleno pokazuju ne samo izvođenje radova, već i tone stakla i željeza koje su dodane na postojeću nadstrešnicu. Imajući u vidu da na projektu nitko od potpisnika nije specijaliziran za takve radove, bilo je pitanje dana kada će se dogoditi tragedija.
“Ja na ovom popisu ne vidim nijednog projektanta s licencijom inženjera za konstrukciju i to je problem. Ako su bilo što radili u konstrukcijskom smislu, apsolutno je nedopustivo da nema proračuna i da je rađeno bez inženjera za konstrukciju. Za ženu koja je potpisana kao glavni projektant ja uopće nisam sigurna da ona smije ovo potpisati sa svojom licencijom odgovornog projektanta za ceste i željeznicu”, kazala je Andrijana Milovanović, građevinska inženjerka za konstrukcije s desetljećima iskustva na poziciji vodećeg inženjera.
Kako kaže, njezine kolege godinama svjedoče prilagođavanju propisa investitorima.
“Nas, konstrukcijskih inženjera ima malo i rijetko će tko od nas napraviti kompromis i potpisati nešto što ne treba. Kada su to shvatili, prije desetak godina počeli su davati zakonsko pravo da takve poslove i projekte daju ljudima koji to ne znaju i koji će to sve potpisati i zažmiriti, nema veze što ne znaju, za 50, 100, 1000 eura… Naš zakon, nažalost, dopušta da za neke manje objekte proračun rade arhitekti, ali u ovom slučaju treba pitati te ljude koji su potpisali ovaj projekt – tko od vas ima pravo potpisati neki statički proračun?” kaže Milovanović i dodaje da su u slučaju radova na ovoj nadstrešnici, unatoč prilagođavanju zakona u korist investitora, morali biti angažirani isključivo “konstruktivci”.
“Bez obzira na to što su raznorazna prava dali i drugim inženjerima koji za to nisu educirani, ovdje imamo vješaljke koje radimo isključivo mi, inženjeri konstrukcije. To ne može čak ni pola nas jer su u pitanju vrlo komplicirani proračuni, vrlo malo ljudi to zna raditi i u ovakvim slučajevima kada se takvo nešto rekonstruira mora biti uključen građevinski inženjer”, objasnila je za Nova.rs.
S obzirom na to da među potpisnicima projekta nema inženjera konstrukcije, Milovanović vjeruje da je on prikazan tako da u njemu “nema nikakvih konstrukcijskih radova, već da je u pitanju čista estetika”.
“Nadstrešnica nije zapravo ni bila dimenzionirana da bilo što nosi u konstrukcijskom smislu, s obzirom na to kako se slomila. Ona je zapravo bila obješena o krov i nosili su je krovni prepust i vješaljke. Izgleda kao da je odjednom došlo do prekoračenja sile u svim kabelima na svim mjestima, ili je još vjerojatnije da su vješaljke iščupane jer je tijekom rekonstrukcije netko radio na krovu”, kaže Milovanović te ističe da volonterski nudi svoje usluge vještačenja okolnosti koje su dovele do tragedije.
S obzirom na to da su svi poslovi koje u Srbiji rade kineske kompanije najstrože čuvana tajna, od samog projekta, uvjeta ugovora, kreditiranja, tako je i projekt rekonstrukcije Željezničke stanice i do danas nepoznanica.
Prema riječima Naima Lea Beširija s Instituta za europske poslove, svega nekoliko sati nakon tragedije sa CEOP platforme Agencije za privredne registre za elektroničko podnošenje zahtjeva obrisani su i svi relevantni podaci o odobravanju izvođačkih radova na rekonstrukciji Željezničke stanice. Dok su kranovi i bageri još uvijek otkopavali žrtve pod ruševinama, paralelno su i s interneta sustavno uklanjani tekstovi i fotografije koji su, prije svega nekoliko mjeseci, veličali ljepotu “nove rekonstruirane nadstrešnice” na Željezničkoj stanici.