Predsjednik Kine Si Đinping (Xi Jinping) uputio je prikrivenu poruku koja kritikuje Sjedinjene Američke Države, osuđujući “siledžijsko ponašanje”, te je iskoristio trenutak kako bi svoju zemlju predstavio kao ključnog aktera u savremenom svjetskom poretku — upravo dok politika američkog lidera Donalda Trumpa, nazvana „Amerika na prvom mjestu“, potresa međunarodne odnose.
“Pravila kuće koja određuju neke države, ne bi trebala biti nametana ostalima – rekao je Si pred više od 20 lidera iz svijeta, okupljenih na dvodnevnom samitu koji ima za cilj da prikaže kinesko globalno liderstvo, kao i njeno snažno i stabilno partnerstvo s Rusijom. Dvije susjedne sile pokušavaju da izmijene svjetski poredak u svoju korist, nauštrb Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, prenosi Blic.rs.
U kineskom gradu-luci Tjenđin, održan je peti samit Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) – regionalnog bezbjednosnog saveza koji su osnovali Moskva i Peking – a predstavlja i najvažniji diplomatski događaj za Kinu ove godine. Među političkim “teškašima” koji su prisustvovali, našli su se: ruski predsjednik Vladimir Putin, indijski premijer Narendra Modi, i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.
Članice ŠOS-a također su: Iran, Pakistan, Bjelorusija, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan.
Tokom samita, Xi Jinping je najavio da će državama članicama ŠOS-a biti dodijeljena sredstva u iznosu od dvije milijarde juana (280 miliona dolara) u obliku bespovratne pomoći, kao i dodatnih 10 milijardi juana (1,4 milijarde dolara) zajmova putem bankarskog konzorcija ŠOS-a tokom naredne tri godine — sve s ciljem olakšanja trgovine i investicija.
Kasnije tokom dana, Xi je predstavio i novu Inicijativu za globalno upravljanje, kao nastavak prethodne tri: o sigurnosti, razvoju i civilizaciji – koje zajedno čine okosnicu njegove vizije preuređenog međunarodnog poretka.
“Saradnji sa svim državama se radujem, kako bismo zajedno uspostavili pravičniji i ravnopravniji sistem globalnog upravljanja. Umjesto podizanja zidova, moramo ih rušiti; moramo težiti integraciji, a ne podjelama” – rekao je Xi, naglasivši da će Kina dosljedno podržavati multilateralizam.
Vizija koju Xi zastupa protivi se temeljnim principima svjetskog poretka kojim dominiraju Sjedinjene Američke Države, odbacujući vojne saveze poput NATO-a – koji, prema kineskom stajalištu, služe očuvanju sistema zasnovanog na zapadnim pravilima – te dovodi u pitanje univerzalna ljudska prava kao koncept. Kina sada pokušava preraspodijeliti moć unutar Ujedinjenih nacija i drugih institucija koje smatra da su nepravedno pod utjecajem Zapada.
Iako nije izričito pomenuo Sjedinjene Države, kineski lider je obećao da će se suprotstaviti „hegemonizmu“, „mentalitetu Hladnog rata“ i „siledžijskom ponašanju“ – terminima koje Kina često koristi kada kritikuje SAD.
Dok Trump potresa svijet trgovinskim ratovima, povlačenjem iz međunarodnih organizacija, smanjenjem vanjske pomoći i objavama na društvenim mrežama koje uzbunjuju saveznike, Kina SAD posmatra kao silu koja urušava međunarodni poredak u čijem stvaranju je i sama sudjelovala. U takvom kontekstu, Peking vidi priliku da vlastitu viziju ponudi kao održivu alternativu.
Putin je, potvrđujući Sijeve stavove, izjavio kako ŠOS postavlja temelje za „novi bezbjednosni sistem“ u Evroaziji – sistem koji bi mogao poslužiti kao zamjena za zapadne saveze s kojima se dugo suprotstavlja.
Taj novi sistem, rekao je ruski predsjednik, zamijenio bi „zastarjele evrocentrične i evroatlantske modele“, uzimajući u obzir interese šireg spektra država, bio bi uravnotežen i ne bi dozvoljavao da jedna država gradi vlastitu bezbjednost na štetu druge.
Samit je poslužio kao jasan pokazatelj jačanja strateških veza između Kine i Rusije, te prijateljstva koje su dvojica autoritarnih lidera godinama gradili.
Lična bliskost između Xija i Putina posebno je bila vidljiva tokom svečane večere koju su Xi Jinping i njegova supruga Peng Lijuan organizovali u čast svjetskih lidera. Ruska državna agencija RIA objavila je snimak na kojem se vidi kako se njih dvojica opušteno smješkaju i razgovaraju, pokazujući rjeđu, prijateljskiju stranu kineskog lidera, te bliskost s ruskim kolegom.
Ovaj samit bio je i njihovo prvo zvanično okupljanje nakon Putinovog susreta s Trumpom na Aljasci u augustu, a održan je dok Zapad vrši pritisak na Rusiju da prekine invaziju na Ukrajinu.
U svom govoru, Putin je ponovio tvrdnje kako sukob u Ukrajini nije rezultat ruske agresije, već posljedica državnog udara koji je, kako kaže, podržao i isprovocirao Zapad. Pohvalio je napore Kine i Indije da posreduju u rješavanju krize, i izrazio optimizam u vezi s „razumijevanjem“ koje je postignuto tokom njegovog susreta s Trampom na Aljasci, navodeći da ono „otvara put ka miru“.
Politički analitičari smatraju da je Putin koristio ovo međunarodno okupljanje kako bi dokazao da Rusija nije izolirana, uprkos sankcijama.
“Putin želi pokazati kako Rusija i dalje ima snažne partnere poput Kine, iako se suočava sa sve jačim pritiscima Zapada. Cilj mu je da pošalje poruku otpornosti i međunarodne podrške” – izjavio je Li Mingdžang (Li Mingjiang), profesor sa Škole za međunarodne studije S. Radžaratnam u Singapuru.
Kina se od početka ruske invazije pozicionirala kao ključni diplomatski i ekonomski oslonac Moskvi, iako se formalno predstavlja kao neutralna.
Kineske firme kupuju velike količine ruske nafte po sniženim cijenama, te održavaju trgovinske tokove, uključujući robu dvostruke namjene za koju zapadni lideri tvrde da jača rusku vojnu industriju.
Trump je ranije ovog ljeta zaprijetio da će se oštro suprotstaviti kinesko-ruskom partnerstvu, navodeći kako bi Kina mogla biti pogođena novim tarifama ako nastavi kupovati gorivo od Rusije tokom rata. Do sada to nije sprovedeno, ali su prošle sedmice Sjedinjene Države uvele slične mjere Indiji.
Trumpove tarife, koje su dostigle 50 posto, ozbiljno su narušile njegove odnose s Indijskim premijerom Modijem, te dodatno ubrzale zbližavanje između Nju Delhija i Pekinga.
Modi je, tokom svoje prve posjete Kini nakon sedam godina, imao bilateralni sastanak sa Xijem.
Osim toga, Modi i Putin su održali i gotovo jednosatni privatni sastanak u ruskoj predsjedničkoj limuzini „Aurus“, na putu ka zvaničnim razgovorima – što je prikazala ruska državna televizija.
“Indija i Rusija su uvijek bile uz rame, čak i u najtežim trenucima. Neprestano razgovaramo o situaciji u Ukrajini. Podržavamo sve napore ka miru” – rekao je Modi.
Xi Jinping planira veliku vojnu paradu 3. septembra, koja će služiti kao prikaz vojne moći Kine. Prema mišljenju stručnjaka, i samit ŠOS i ova parada dio su šire diplomatske ofanzive u ključnom geopolitičkom trenutku.
Još uvijek nije poznat konačan spisak gostiju, ali među pozvanim liderima nalaze se:
Vladimir Putin – predsjednik Rusije
Aleksandar Vučić – predsjednik Srbije
Redžep Tajip Erdogan – predsjednik Turske
Kim Džong Un – vođa Sjeverne Koreje
Narendra Modi – premijer Indije
Ilham Alijev – predsjednik Azerbejdžana
Nikol Pašinjan – premijer Jermenije
Aleksandar Lukašenko – predsjednik Bjelorusije
Robert Fico – premijer Slovačke.
Vođa Sjeverne Koreje, Kim Jong Un, već je krenuo ka Pekingu specijalnim blindiranim vozom. Zanimljivo je da će ovo biti prvi put da Kim učestvuje na multilateralnom diplomatskom skupu otkako je preuzeo vlast krajem 2011. godine. Agencija Jonhap podsjeća da je njegov djed, Kim Il Sung, posljednji put prisustvovao vojnoj paradi u Pekingu daleke 1959. godine.
Ukoliko se Kim pojavi, moguće je da će se desiti i do sada neviđeni trilateralni sastanak između Putina, Xija i Kima.