Dok političari brinu o vlastitim prioritetima, građana se bore za preživljavanje. Geopolitičke napetosti rastu, a s njima i cijene. Struja, gorivo i hrana postaju luksuz.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da Rusija planira smanjiti izdvajanja za odbranu već od naredne godine, što je suprotno od nedavne odluke NATO saveza da poveća vojne troškove tokom naredne decenije.
Naime, članice NATO-a su se u srijedu saglasile da u narednih 10 godina ciljaju na izdvajanje pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu, pravdajući to, kako su naveli, dugoročnom prijetnjom koju predstavlja Rusija i potrebom za jačanjem civilne i vojne otpornosti. U prvoj reakciji na ovu odluku, Putin je na konferenciji za novinare u Minsku rekao da će NATO tim novcem uglavnom “kupovati iz SAD-a i održavati američki vojnoindustrijski kompleks”, dodajući da to nema nikakve veze s Rusijom.
“Ali, najvažnije je sljedeće – mi planiramo da smanjimo izdatke za odbranu. Za nas, naredna godina i godine koje slijede, unutar trogodišnjeg perioda, nosit će to smanjenje” – rekao je Putin.
Dodao je da još uvijek nije postignut konačan dogovor između ministarstava odbrane, finansija i ekonomije, ali da se svi, generalno, kreću u tom pravcu. „A Evropa, s druge strane, planira da povećava troškove. Pa ko se onda priprema za neku vrstu agresije – mi ili oni?“, upitao je.
Putinove izjave će vjerovatno izazvati skepsu na Zapadu, s obzirom na to da je Rusija u posljednje dvije godine značajno povećala vojna izdvajanja nakon početka rata u Ukrajini.
Uprkos međunarodnim naporima, ne postoje naznake skorog kraja sukoba, koji je u posljednjim sedmicama dodatno eskalirao, a pregovori nisu donijeli konkretan napredak ka prekidu vatre ili trajnom rješenju.
Putin je izjavio da cijeni napore bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa u pokušajima da se rat završi. „Nedavno je rekao da je sve to teže nego što izgleda izvana. To je tačno“, rekao je ruski predsjednik.
Trump je ranije izjavio da vjeruje kako Putin traži način da se sukob okonča, ali ukrajinske vlasti i mnogi evropski saveznici sumnjaju u njegove namjere, vjerujući da Putin zapravo želi dodatno proširiti teritorijalnu kontrolu.
Putin je rekao da su ruski i ukrajinski pregovarači u stalnom kontaktu, te da je Rusija spremna da preda tijela još 3.000 ukrajinskih vojnika. Potvrdio je i spremnost za novi krug mirovnih pregovora s Ukrajinom, vjerovatno u Istanbulu, iako vrijeme i lokacija još nisu utvrđeni.
Napomenuo je i da postoje velike razlike između prijedloga koje su strane iznijele u ranijim rundama pregovora, ali je izrazio nadu da će dijalog pomoći u smanjenju razlika.
Trump je u petak izjavio da misli kako će se „nešto desiti“ kada je riječ o ratu Rusije i Ukrajine, sugerirajući da bi se situacija mogla razriješiti. Pozvao se na svoj posljednji razgovor s Putinom, ali nije dao više detalja.
“Radimo na tome. Predsjednik Putin je nazvao i rekao: “Volio bih da pomognem oko Irana”. Ja sam odgovorio: ‘Učini mi uslugu. Iran ću ja riješiti, ti mi pomozi s Rusijom. To moramo završiti.” I mislim da će se nešto desiti” – izjavio je Trump novinarima u Bijeloj kući.
Rusija se trenutno suočava s usporavanjem privrednog rasta, pri čemu je državni budžet pod pritiskom zbog smanjenih prihoda od prodaje energenata, dok centralna banka pokušava kontrolisati inflaciju. Iako je Rusija povećala izdvajanja za odbranu na 6,3 posto BDP-a za 2025. godinu – što je najveći nivo od Hladnog rata – vlasti sada razmatraju njihovo smanjenje.
Vojna industrija radi punim kapacitetom već godinama, a država troši ogromna sredstva na bonuse za novačenja vojnika i kompenzacije porodicama poginulih.
Putin je priznao da su visoki vojni troškovi doveli do veće inflacije. Ministarstvo finansija je povećalo procjenu budžetskog deficita za 2025. sa 0,5 na 1,7 posto BDP-a, nakon što su projekcije prihoda od energenata smanjene za 24 posto. Vlada planira koristiti fiskalne rezerve kako bi izbalansirala budžet, a novi nacrt budžeta očekuje se na jesen.