Samo još nekoliko tjedana dijeli Crnu Goru od dogovora s konzorcijem europskih i američkih banaka da dobije bolje uvjete za kredit u iznosu od gotovo milijardu dolara koji je uzela od Narodne Republike Kine, rekao je za Reuters Jakov Milatović, ministar ekonomije te zemlje.
U doba dok je vladu Crne Gore vodila Demokratska partija socijalista (DPS), koju vodi crnogorski predsjednik Milo Đukanović, dogovoreno je da autocesta Bar – Boljare (na trasi od od crnogorske obale do granice sa Srbijom) gradi kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC), koja gradi i Pelješki most.
Projekt je dio kineskog strateškog mehanizma “Jedan pojas, jedan put”, čiji je cilj ostvariti hegemoniju nad državama koje su slabije razvijene.
Tako, primjerice, Peking kontrolira više od pola javnog duga Tadžikistana, što iznosi 35,9 posto BDP-a te zemlje. Pojednostavljeno, to podrazumijeva da NR Kina ima gotovo apsolutnu kontrolu nad politikama te zemlje. Tadžikistan je stoga dozvolio kineskim trupama da zaumu položaje na njegovim graničnim prijelazima s Afganistanom.
Četvrtina javnog duga
Gradnja autoceste dogovorena je 2014. godine i tada je crnogorska vlada od NR Kine posudila 944 milijuna dolara da bi CRBC obavio posao. Pozajmicu je odobrila kineski Export Import Bank, u vlasništvu države, dajući šestogodišnje razdoblje počeka s konačnim rokom dospjelosti od 14 godina. Peking bi tako kontrolirao 25 posto crnogorskog javnog duga.
Riječ je o prometnici dugačkoj 41 kilometar. Radovi još nisu završeni, cijena se zbog “neočekivanih troškova” (vidi model poslovanja u Zagrebu tijekom Milana Bandića) povećala na gotovo 1,5 milijardi dolara, a otplata bi trebala početi ove godine. Ideja je bila da autocesta bude puštena u promet, pa da vlada od tog prihoda vraća dug, ali od toga ništa. Nisu napravljene ni pristupne ceste (zato ga, ne samo u šali, zovu “put nikamo”).
Pomoć članici NATO-a
Dritan Abazović, potpredsjednik vlade, prije nekoliko je mjeseci zatražio od Europske komisije da im pomogne u vraćanju duga. Odgovor je bio negativan jer bi svaki drukčiji izazvao negativnu reakciju javnosti u europskim sjevernim članicama koje bi rušile vlade na sam spomen da sudjeluju u vraćanju duga članica EU s juga. Vraćanje duga nečlanici nije bila opcija.
Milo Đukanović je nastavio braniti postignuti dogovor s Pekingom, pa je čak kineski predsjednik Xi Jinping objavio da je pripravan za godinu dana (!) odgoditi početak povratka duga. Ali, autocesta ni tada neće biti u prometu, pa bi tako zemlja bila odvedena u dužničku klopku.
Crna Gora u teškom je financijskom položaju jer je prošle godine izgubila gotovo sav turistički prihod (pad BDP-a bio je 15 posto, jedan od najvećih u Europi), a ove će udar biti blaži (očekuje se 70 posto prometa iz 2019. godine), ali i dalje prijeteći za javne financije. Udio turizma u BDP-u je gotovo 22 posto.
U sklopu europsko-američke politike ograničavanja kineskog utjecaja očito je dogovoreno da se pomogne članici NATO-a olakšavajući joj financijski teret. Zapadne bi banke, prenosi Reuters, dale Podgorici kredit s kamatom od 1 posto ili niže (kineski je 2 posto) uz smanjenje valutnog rizika, što bi značilo da će se pozajmica nominirati u eurima. Tako bi se smanjio negativan utjecaj tog “lošeg posla u Crnoj Gori” na pozitivne ekonomske signale: vlada predviđa rast od 10 posto ove godine uz inflaciju od oko 2 posto.