Velikana hrvatske kinematografije ćemo između ostalog pamtiti po igranim remek-djelima poput Prometeja s otoka Viševice, međunarodno priznatog filma Kaja, ubit ću te te filmovima Ponedjeljak ili utorak, Događaj, Seljačka buna i Banović Strahinja.
Vatroslav Mimica je cijeli svoj životni i kreativni opus posvetio obrani humanističkih vrijednosti za koje je osjećao da ih moderni veliki sustavi zaboravljaju i ugrožavaju. Otkad je kao mladić otišao u partizane kako bi se borio protiv fašizma, pa preko svih svojih superavangardnih crtanih filmova te igranih filmova, Mimica je svijet uvijek promatrao prvenstveno pogledom uvjerenog humanista.
Imao je rijetko istančan osjećaj za nepravde usmjerene prema čovjeku, pojedincu. Tako su mu čovjek kao pojedinac, a ne sustav, bili uvijek središnji motiv pričanja. Svi njegovi filmovi prožeti su tom središnjom idejom. Uvijek su mu individua i njezine ljudske slobode bile u prvom planu. A takav je bio i u privatnom životu. Mimica je utemeljio i Zagrebačku školu crtanog filma i Jadran Film.