Prema novom izvještaju Ujedinjenih nacija, svjetsko stanovništvo će narasti za čak 2 milijarde u sljedećih 30 godina, od trenutnih 7,7 milijardi ljudi na 9,7 milijardi do 2050. Ali taj globalni rast, naravno, neće biti ravnomjeran. Dok će u nekim zemljama stanovništvo nastaviti rasti, u drugima će početi padati, a u trećima će se već aktealni pad dodatno ubrzati. Među njima je i Hrvatska.
U Hrvatskoj je, prema UN-ovim podacima, prirodni priraštaj stanovništva pao ispod nule još 1990., a pad se nastavio sve do danas. Iako se pad devedesetih donekle može pripisati posljedicama rata (od 1995. do 2000. je iznosio -0,84%) pa je početkom vijeka usporio (na -0,23%), od 2010. je ponovo počeo ubrzavati pa se predviđa da će u periodu od 2015. do 2020. iznositi -0,61%).
U budućnosti će se taj pad samo ubrzati pa će oko polovine vijeka iznositi -0,85%. Tek će nakon 2090. prirodni pad stanovništva početi blago usporavati.
Ali dotad će se populacija Hrvatske gotovo prepoloviti. Do 2050. će prema srednjem predviđanju ostati tek oko 3,36 miliona ljudi, a do 2100. oko 2,18. Izvještaj pod imenom “Izgledi za svjetsko stanovništvo 2019.” koji je objavio odsjek za stanovništvo UN-ova odjela za ekonomska i društvena pitanja, iznosi pregled globalnih demografskih obrazaca i predviđanja.
UN-ova studija zaključuje da bi svjetsko stanovništvo moglo konačno prestati rasti krajem ovog vijeka, na vrhuncu od gotovo 11 milijardi ljudi.
Apsolutne brojke ipak prikrivaju razmjere usporavanja rasta stanovništva. Suprotno zlokobnim predviđanjima o nekontroliranom rastu stanovništva, predviđa se da će globalna stopa rasta usporiti s 1-2%, koliko je iznosila od 1950. do danas, na manje od 0,1% do kraja vijeka.
Najveći rast do 2050. imat će Indija koja će prestići i Kinu i postati najmnogoljudnija zemlja na svijetu. To će se, prema ovim predviđanjima, dogoditi oko 2027. Na samo devet zemalja otpašće čak polovina ukupnog svjetskog rasta stanovništva: Indiju, Nigeriju, Pakistan, Demokratsku Republiku Kongo, Etiopiju, Tanzaniju, Indoneziju, Egipat i SAD.
Stanovništvo Supsaharske Afrike će se udvostručiti do 2050., piše stranica UN News. I ostale svjetske regije imaće rast stanovništva, ali daleko manji od Supsaharske Afrike: 46% u Sjevernoj Africi i Jugozapadnoj Aziji, 28% u Australiji i Novom Zelandu, 25% u Srednjoj i Južnoj Aziji, 18% u Latinskoj Americi i Karibima, a samo 3% u Istočnoj Aziji i 2% u Evropi i Sjevernoj Americi.
Ipak, iako će rast na globalnom nivou potrajati sve do kraja vijeka, on će se usporiti zahvaljujući globalnom padu u stopama fertiliteta, odnosno prosječnom broju djece po ženi u plodnoj dobi. Dok je globalna stopa fertiliteta još 1990. iznosila 3,2, 2019. je već pala na 2,5, a do 2100. će, procjenjuje se, pasti na 2,2., samo 0,1 više od stope potrebne za održavanje populacije na istom nivou.
Već je u 27 zemalja od 2010. do danas populacija pala najmanje 1% zbog niskih stopa fertiliteta. Do 2050. će taj broj porasti na 55 zemalja, predviđa UN u izvještaju, a gotovo polovina od njih 55 imaće pad od čak 10% ili više. Čak će i Kina imati pad od 2,2%, odnosno 31,4 milijuna do 2050.
Najveći pad stanovništva imaće Litvanija, Bugarska i Letonija, s padom populacije većim od 20%. Slijede Ukrajina, Srbija, Bosna i Hercegovina i – Hrvatska, koja će imati pad stanovništva oko 18%.
Nedavni pad nataliteta u većini Supsaharske Afrike i dijelovima Latinske Amerike znači da će udio populacije u radnoj dobi u tim dijelovima svijeta rasti brže nego drugdje. Ekonomisti zovu ovaj trend “demografska dividenda” jer veći udio radno sposobne populacije omogućava i veći ekonomski rast tih zemalja.
Ipak, u drugim će zemljama, uključujući Hrvatsku, doći do znatnog pada radno sposobne populacije, što će predstavljati sve veći teret na penzioni i zdravstveni sistem.
Životni vijek će i dalje rasti, s trenutnog globalnog prosjeka od 72,6 godina na procijenjenih 77,1 godinu 2050. Ipak, očekivani životni vijek i dalje će biti nejednak u različitim dijelovima svijeta. Do 2050. se očekuje i da će svaki šesti čovjek (16%) na svijetu biti stariji od 65 godina. Trenutno je taj postotak samo 9%, odnosno svaka 11. osoba. Broj starijih od 80 godina porast će sa 143 milijuna danas na čak 426 milijuna 2050.
Štoviše, 2018. je svijet u cjelini došao do istorijske prekretnice – prvi put broj starijih od 65 godina prešao je broj djece s manje od 5 godina.
Migracije će, očekivano, predstavljati značajan faktor u demografskim promjenama. U deceniji na izmaku (2010.-2020.) čak će 14 zemalja primiti ukupno više od milion migranata.
Devet zemalja – Srbija, Ukrajina, Bjelorusija, Estonija, Mađarska, Njemačka, Italija, Rusija i Japan – primiće dovoljno imigranata da poništi posljedice iseljavanja i prirodnog pada i ostane iznad nule po kretanju stanovništva. Hrvatska spada u drugu kategoriju zemalja, onih u kojima je iseljavanje veće od useljavanja i uz negativni prirodni prirast samo ubrzava ukupni pad stanovništva. U ovoj kategoriji su i Bosna i Hercegovina, Bugarska, Grčka Poljska, Portugal, Letonija, Litvanija, Moldavija i Rumunija.
Hrvatska posljednjih godina, kako je dobro poznato, uz prirodni pad stanovništva ima dramatičan val iseljavanja u zemlje Evropske unije i druge razvijenije zemlje u kojima je životni standard viši.